struka(e):
ilustracija
KAPITEL — 1. dorski, 2. jonski, 3. korintski, 4. kompozitni, 5. bizantski košarasti, 6. bizantski s impostom, 7. romanički kockasti, 8. romanički figuralni, 9. i 10. gotički

kapitel (latinski capitellum: glavica), arhitektonski element, glava stupa, gornji istaknuti dio koji nosi teret luka ili grede; često ukrašen biljnim i figuralnim motivima. Prvi kapiteli (lotosov, palmin i papirusov kapitel) pojavili su se u egipatskoj umjetnosti; perzijski su se oslanjali na asirske uzore (likovi bikova ili lavova), a indijska je arhitektura imala najrazličitije tipove kapitela (ugl. mješavinu helenističko-perijskih elemenata). U antičkoj Grčkoj po obliku kapitela razlikovali su se stilovi u arhitekturi; dorski se kapitel sastojao od sploštena okrugla jastuka na kojem je bila kvadratna ploča, jonski od voluta, korintski je imao čašku ovijenu akantovim lišćem. U etrurskoj arhitekturi toskanski kapitel bio je srodan dorskomu, dok je rimski kompozitni kapitel kombinacija jonskoga i korintskoga. U bizantskoj arhitekturi kapitel je najčešće imao oblik preokrenute krnje piramide ili košare, prekrivene čipkasto-mrežastim ukrasom, a tipična je uporaba imposta iznad kapitela. U predromaničkoj umjetnosti rabile su se grublje inačice rimskih i bizantskih kapitelâ. Romanički kapitel je bio kockast i najčešće ukrašen pleterom ili fantastično-simboličnim figuralnim kompozicijama. U gotici se javljaju kaležni kapitel i kapitel ukrašen viticama lišća. U renesansi, baroku i rokokou primjenjivali su se kapiteli grčkih i rimskih oblika, a u XIX. st. historicistički stilovi koristili su kapitele svojih povijesnih uzora. U islamskoj arhitekturi tipični oblici kapitela bili su geometrijski, sferno-kubični, gljivasti i stalaktitni.

Citiranje:

kapitel. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 25.2.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kapitel>.