kefir (ruski iz nekoga kavkaskog jezika), fermentirani mliječni napitak koji nastaje mliječno-kiselim i alkoholnim vrenjem toplinski obrađenoga mlijeka s pomoću kefirnih zrnaca ili starter kulture (mješavina bakterija mliječno-kiseloga vrenja i više vrsta kvasaca) pri temperaturi od 20 do 25 °C. Podrijetlom je s Kavkaza, prvotno se proizvodio od ovčjega mlijeka, a danas se uglavnom proizvodi od kravljega. Kefirna zrnca prirodni su simbiotski kompleks, biofilm koji se sastoji od više desetaka različitih mezofilnih mikroorganizama, ponajviše bakterija i kvasaca, obloženih i uklopljenih u ekstracelularni polisaharid kefiran. Kvasci proizvode velike količine ugljikova dioksida i nešto etanola (udio mliječne kiseline je oko 1%, a etanola 0,5 do 1%), dajući kefiru svojstvenu pjenušavost i okus. Fermentacija traje 18 do 24 sata, nakon čega se, ako je fermentacija provedena s pomoću kefirnih zrnaca, ona uklanjaju procjeđivanjem, a pakirani se proizvod potom podvrgava hladnomu zrenju na temperaturi do 8 °C u trajanju do tri dana. Kefiran ima svojstva prebiotika te potiče rast probiotika u probavnome sustavu, a kefiru se, osim blagotvornog učinka na ljudsko zdravlje uravnoteženjem crijevne mikroflore, pripisuju i antihipertenzivna, antibakterijska, antifugalna, antivirusna i antitumorska svojstva. (mliječne prerađevine)
