kirij, kemijski simbol Cm (lat. curium, po supruzima Curie [kyʀi']), umjetni radioaktivni kemijski element atomskoga broja 96. Nalazi se u 7. periodi periodnoga sustava elemenata. Ubraja se u prijelazne elemente, u skupinu aktinoida (→ transuranijski elementi).
Otkriće
Dobiven je 1944. u Lawrenceovom berkeleyskom nacionalnom laboratoriju (engl. Lawrence Berkeley National Laboratory, akronim LBNL) u Californiji bombardiranjem plutonijeva izotopa 239Pu α-česticama. Otkrili su ga američki znanstvenici Glenn Theodore Seaborg, Ralph Arthur James (1920–73) i Albert Ghiorso (1915–2010).
Fizikalna i kemijska svojstva
Srebrnobijeli je metal (gustoća 13,51 g/cm³) velike radioaktivnosti, kemijski reaktivan, tvori spojeve s kisikom i halogenima, ne otapa se u lužinama, a na zraku potamni zbog stvaranja zaštitnoga oksida. Vrlo je otrovan jer se taloži u kostima, gdje sprječava nastanak crvenih krvnih stanica. Sintetski je element, ne postoji u prirodi. Do 2024. bilo je poznato 19 radioizotopa kirija s masenim brojevima 233 do 252 (najdulje živući izotop je 247Cm s približnim vremenom poluraspada 16 milijuna godina).
Uporaba
Zbog topline koja se oslobađa radioaktivnim raspadom izotopa 242Cm i 244Cm, može se rabiti u srčanom stimulatoru (engl. pacemaker), navigacijskim plutačama i u svemirskoj tehnologiji kao dugotrajan izvor energije. Danas se razmjerno velike količine kirija-242 nalaze u istrošenome nuklearnom gorivu.
Osnovni podatci o kemijskom elementu
| Ime kemijskog elementa |
Kirij |
| Kemijski simbol |
Cm |
| Atomski broj |
96 |
| Relativna atomska masa |
(247), relativna atomska masa izotopa 247Cm iznosi 247,07 |
| Skupina elemenata |
Aktinoidi; sintetski |
| Elektronska konfiguracija |
\(\displaystyle {\rm [Rn]}5f^{7}6d^{1}7s^{2}\) |
| Koeficijent relativne elektronegativnosti prema Paulingovoj ljestvici |
1,3 |
| Oksidacijski brojevi |
III, IV |
| Agregacijsko stanje pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Čvrsto |
| Gustoća pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
13,51 g/cm³ |
| Talište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
1345 °C |
| Vrelište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
3110 °C |
| Otkriće |
1944. Glenn Theodore Seaborg, Ralph Arthur James (1920–73) i Albert Ghiorso (1915–2010) |
| Izotopi |
Do 2024. poznato je 19 radioizotopa od kojih 247Cm ima najdulje vrijeme poluraspada približno 1,56 ⋅ 107 godina. Nema stabilnih izotopa. |
