struka(e):

knjigovodstvo (engl. bookkeeping), sustav i vještina (tehnika) evidentiranja (bilježenja, knjiženja), klasificiranja (razvrstavanja) i zbrajanja poslovnih promjena (transakcija) izraženih u novcu te sastavljanje obračuna ili izvještaja za zainteresirane korisnike. Prema tradicionalnomu poimanju, knjigovodstvo je jedna od sastavnica računovodstva, a njegova je funkcija procesiranje podataka o prošlosti. U knjigovodstvu se, po načelu dvojnoga (dvostavnoga) načina, evidentiraju (knjiže) sve nastale poslovne promjene (transakcije) koje su predmetom knjigovodstvenog obuhvata (knjigovodstvene promjene). Dvojno knjigovodstvo prvi je opisao u XV. st. B. Kotruljević, prema kojemu se svaka knjigovodstvena promjena istodobno i u istom iznosu evidentira na najmanje dva konta, i to na dugovnoj strani jednoga konta (D) i potražnoj strani (P) drugoga konta. Otuda postoji ravnoteža knjiženja, tj. D = P. On je opisao i tzv. personalističku teoriju knjiženja na kontima, tj. »tko prima duguje, tko daje potražuje«. Zbog toga svaka knjigovodstvena promjena ima uvijek dvije ekon. posljedice: odraz promjene na jednoj strani konta nosi suprotno obilježje na drugoj strani. Knjiženje poslovnih događaja izvodi se u poslovnim knjigama, koje se dijele na: a) osnovne (dnevnik i gl. knjiga) i b) pomoćne (knjiga blagajne, knjiga inventara, različita analitička knjigovodstva i druge pomoćne knjige). Tehnika knjiženja može biti: tradicionalna, zasnovana na ručnoj obradbi poslovnih događaja, i suvremena, zasnovana na primjeni računala. Nakon knjiženja i razvrstavanja, poslovne se promjene zbrajaju i sastavljaju različiti obračuni ili izvještaji, koji se dostavljaju zainteresiranim vanjskim i unutar. korisnicima. Najčešće se za potrebe vanj. korisnika sastavljaju: a) financijski izvještaji (bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjenama vlasničke glavnice i bilješke uz te izvještaje), b) drugi izvještaji (npr. obračuni poreza na dodanu vrijednost i drugi). Za potrebe unutar. korisnika najčešće se sastavljaju različiti unutarnji obračuni ili izvještaji, npr. kalkulacije, menadžerski oblik računa dobiti i gubitka, izvještaji o rokovima dospijeća naplate potraživanja i plaćanja obveza, i drugi.

Citiranje:

knjigovodstvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 23.2.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/knjigovodstvo>.