Komori (Unija Komorâ; francuski Union des Comores [yn·j' de kɔmɔ:'ʀ], komorski Udzima wa Komori, arapski Ǧumhūriyyat al Qamar al Muttaḥida), otočna država u sjevernom dijelu Mozambičkoga kanala (Indijski ocean), oko 300 km sjeverozapadno od otoka Madagaskara i istočno od afričkoga kopna (Mozambik); 1862 km².
Prirodna obilježja
Država obuhvaća otoke arhipelaga Comores – Ngazidja, Nzwani (Ndzuwani) i Mwali s okolnim manjim otočićima, izuzevši otok Mayotte (pod francuskom upravom). Pretežno goroviti otoci vulkanskoga su podrijetla, različite geološke starosti. Najmlađi je i najveći (1148 km²) otok Ngazidja (francuski Grande Comore), koji je ujedno i najviši: u južnom dijelu otoka izdiže se 2361 m visok aktivni vulkan Karthala. Sjeverno od vulkana nalazi se stjenovita zaravan La Grille, prosječne visine 610 m. Obala je otoka bez većih zaljeva. Otok Mwali (Mohéli) najmanji je (290 km²) i najniži (do 790 m). Šumoviti otok Nzwani (Anjouan; 424 km²) izdiže se, u središnje položenom vulkanskom masivu (Ntingi), do 1575 m. Otoci su slabo razvedeni, okruženi koraljnim grebenima. Ukupna duljina obala Komora iznosi 340 km.
Klima je tropska s prosječnom godišnjom količinom oborina od 1100 mm na istočnim obalama do 4000 mm na zapadnim obalama (Karthala primi i do 8700 mm oborina). Od studenoga do travnja puše pretežno sjeverozapadni monsun, koji donosi vruć i vlažan zrak, a od svibnja do listopada puše suh i hladniji jugoistočni pasat. Srednja temperatura zraka Moronija iznosi u siječnju 27,2 °C, a u srpnju 23,9 °C.
U biljnom pokrovu prevladava savana s kserofitnim šumama; zbog intenzivne sječe tropska šuma prekriva manje od 3% površine (uglavnom iznad 400 m visine). Uz obalu ima mangrova, na koje se prema unutrašnjosti nastavljaju gajevi kokosovih palmi, banana, mangovca i dr. Otoci s okolnim morem bogati su rijetkim životinjskim vrstama (Latimeria chalumnae jedini je živući predstavnik resoperki).
Stanovništvo
Prema popisu iz 1980. u Komorima je živjelo 335 150 st., 1991. god. 453 200 st., a 2003. god. 575 660 st. ili 309,2 st./km²; prema procjeni 2013. god. na otocima je živjelo 743 797 st. Oko 150 000 stanovnika Komora živi izvan domovine, od čega oko 80% u Francuskoj i na otoku Mayotteu. Najgušće je naseljen otok Nzwani, na kojem žive 243 732 st. (2003) ili 574,8 st./km²; na Ngazidji živi 296 177 st. ili 258,0 st./km², a najrjeđe je naseljen Mwali s 35 751 st., odnosno 123,3 st./km². Stanovnici Komora mješanci su Malagasa, crnaca, Malajaca i Arapa. Službeni su jezici komorski (shikomor; iz bantuske jezične porodice, srodan svahilskome), francuski i arapski jezik. Islam je službena religija i ispovijeda ga većina stanovništva (muslimani suniti; 98%). U razdoblju 2007–12. broj stanovnika rastao je prosječno po stopi od 2,7% godišnje, što je prvenstveno posljedica visokoga prirodnog priraštaja (27,1‰, 2012). Stopa nataliteta, iako se smanjuje, još je uvijek visoka (33,8‰, 2012., a 40,2‰, 1999), a stopa mortaliteta (6,7‰, 2012) niža je od svjetskog prosjeka (8,1‰); visoka je i smrtnost dojenčadi (72,8‰, 2010). Zbog visokoga nataliteta stanovništvo je vrlo mlado; u dobi je do 14 godina 42,7% stanovništva, od 15 do 64 godine 54,3%, a u dobi od 65 i više godina samo 3,0% (2006). Očekivano trajanje života za žene iznosi 62,5 godina, a za muškarce 59,7 godina (2011). Ekonomski je aktivno 247 000 st. (2012). Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom (45,2%, 2003); u proizvodnim djelatnostima radi 20,1% stanovništva, a u uslužnim 34,7%. Nepismeno je 25,1% stanovništva starijeg od 15 godina (2010). Sveučilište je 2003. osnovano u Moroniju. Glavni je i najveći grad Moroni (41 557 st., 2003) na otoku Ngazidja. Ostala su veća naselja (2003) Mutsamudu (20 828 st.) na otoku Nzwani i Fomboni (12 881 st.) na otoku Mwali. Sva su veća naselja smještena na obalama otoka. U gradovima živi 28,3% stanovništva (2011).
Gospodarstvo
Komori su u skupini najsiromašnijih zemalja. BDP po stanovniku iznosi 710 USD (2002); oko 40% BDP-a ostvaruje se u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. Gospodarski razvoj otežavaju učestale vremenske nepogode (cikloni), oskudni prirodni izvori, slaba obrazovanost, prometna nerazvijenost i dr. Približno 60% stanovništva ima dnevni prihod manji od 2 USD. Povremeno ili stalno u inozemstvu je zaposleno oko 35% radne snage; radničke doznake iznose oko 70 milijuna USD godišnje i značajan su prihod u platnoj bilanci. Glavni su izvozni proizvodi parfemi, vanilija, klinčić i dr. Najveći udjel u vanjskoj trgovini Komori imaju s Francuskom (oko 40%), te sa SAD-om, Singapurom, Kenijom i Južnoafričkom Republikom.
Promet
Cestovna mreža duga je 793 km, od čega je 70% asfaltirano (2004). Glavne su luke Moroni, Fomboni i Mutsamudu. Međunarodna je zračna luka Hahaya kraj Moronija.
Novac
Novčana je jedinica komorski franak (franc; CF, KMF).
Povijest
Prvi tragovi ljudske prisutnosti na području današnjih Komora mogu se pratiti od VI. st. Od X. st. Komori su bili logistička postaja na putu arapskih trgovaca između Afrike, Arabije i Indije. U XV. i XVI. st. Komore su kolonizirali Arapi i na njima osnovali nekoliko sultanata. Iako su portugalski istraživači otkrili otoke već početkom XVI. st., prvi Europljanin koji se iskrcao na Komore bio je Englez James Lancaster (1591). Unatoč prisutnosti europskih kolonijalnih sila u području Indijskog oceana, Komori su u XVII. i u prvoj polovici XVIII. st. ostali pod arapskom vlašću, tijekom koje su se na otoke naseljavali robovi s afričke obale i s Madagaskara. God. 1843. otok Mayotte, a 1866. cijelo otočje postalo je francuskim protektoratom. Pošto je 1912. abdicirao posljednji komorski sultan, Francuska je Komore proglasila kolonijom, koju je 1914. podredila guverneru Madagaskara. Nakon kapitulacije Francuske, Velika Britanija zauzela je 1942. Komore i podvrgnula ih vladi Slobodne Francuske.
Komori su 1946. postali francuski prekomorski teritorij. U prosincu 1961. dobili su samoupravu, a nakon referenduma (1974) ostvarili su neovisnost 6. VII. 1975 (bez Mayottea koji je na osnovi istoga referenduma ostao francuski posjed). Predsjednik je postao dotadašnji glavni ministar samoupravne vlade Ahmed Abdallah, koji je svrgnut vojnim udarom svega mjesec dana nakon proglašenja neovisnosti, u kolovozu 1975. Uspostavljen je revolucionarni vojni režim koji se radikalizirao u siječnju 1976. pošto je na njegovo čelo došao Ali Soilih koji je zabranio više tradicionalnih običaja te provodio sekularizaciju i nacionalizaciju. Svrgnut je i ubijen u novom udaru u svibnju 1978. kojim se na vlast vratio A. Abdallah, uz pomoć francuskog plaćenika Boba Denarda. Abdallah je 24. V. 1978. Komore proglasio islamskom republikom te je uspostavio autoritarni režim i bliske odnose s arapskim zemljama, a Denard je zadržao velik utjecaj na vladu. Abdallah je ubijen u studenome 1989 (u nerazjašnjenim okolnostima) nakon čega je na vlast došao Said Mohamed Djohar (brat Alija Soiliha) koji je 1990. pobijedio na prvim višestranačkim izborima od neovisnosti, u rujnu 1995. svrgnut je u državnom udaru, vratio se na položaj pod francuskom zaštitom u siječnju 1996. te se konačno povukao nakon izbora u ožujku. Novi predsjednik Mohamed Taki Abdoulkarim suočio se s pokušajem odcjepljenja otoka Nzwani i Mwali u kolovozu 1997. Nakon njegove smrti u studenome 1998. uspostavljena je prijelazna vlada koju je vojnim udarom u travnju 1999. svrgnuo pukovnik Azali Assoumani (1975–2001. bilo je dvadesetak državnih udara i neuspjelih pučeva, uz česte intervencije francuske vojske radi održavanja režima). Početkom 2000. pobunjenici na Nzwaniju ponovno su zahtijevali neovisnost, a 2001. postignut je sporazum kojim je država federalizirana te je promijenila ime u Unija Komora. Assoumani je pobijedio na izborima 2002., a 2006. mirno je predao vlast novoizabranomu predsjedniku, islamskom kleriku Ahmedu Abdallahu Mohamedu Sambiju. U ožujku 2008. vojnom intervencijom uz pomoć međunarodnih snaga Afričke unije spriječen je novi pokušaj pobune na Nzwaniju, a ustavnim promjenama 2009. islam je postao državna religija. Sambija je 2011. naslijedio Ikililou Dhoinine (2006–11. jedan od dvojice potpredsjednika) koji je pobijedio na izborima potkraj 2010. A. Assoumani vratio se na vlast pobjedom na izborima 2016., potom je 2018. ukinuo ograničenje broja predsjedničkih mandata ustavnim promjenama poduprtima na referendumu koji je oporba bojkotirala. Assoumani je reizabran 2019. i 2024., a njegova stranka Konvencija za obnovu Komora pobjeđuje na parlamentarnim izborima 2020. i 2025 (sve te izbore prate oporbeni prosvjedi i bojkoti).
Politički sustav
Prema Ustavu od 2. I. 2002 (uz nekoliko izmjena i dopuna do 2018), Komori su savezna republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Na čelu je države predsjednik republike koji se bira na mandat od pet godina. On je vrhovni zapovjednik oružanih snaga i šef izvršne vlasti, određuje opću državnu politiku, imenuje ministre i ima pravo predlaganja zakona. Može raspustiti parlament i raspisati prijevremene izbore, a u određenim slučajevima može preuzeti izvanredne ovlasti. Zakonodavnu vlast ima jednodomna Skupština Unije (Assemblée de l’Union) s 33 zastupnika koji se biraju na mandat od pet godina (24 biraju izravno građani, a devet biraju vijeća triju otoka, svako po tri). Biračko je pravo opće i jednako za sve državljane s navršenih 18 godina života. Vrhovni sud obnaša najvišu sudbenu vlast, a postoji i Ustavni sud. Administrativno je država podijeljena na tri otoka koji imaju autonomiju i svoje organe vlasti, predsjednika i vijeće. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 6. srpnja (1975).
Političke stranke
Konvencija za obnovu Komora (Convention pour le renouveau des Comores – akronim CRC) osnovana je 2002. Vodi je Azali Assoumani (šef vojne vlasti 1999–2002., potom predsjednik republike 2002–06. i od 2016). U parlamentu je od 2006., a od izbora 2020. ima veliku zastupničku većinu (ponovno i nakon izbora 2025). Republikanska organizacija za budućnost novih naraštaja (Organisation républicaine pour l’avenir des nouvelles générations – akronim ORANGE), osnovana 2013., oporbena je stranka. Druga je, ali znatno iza CRC-a, na izborima 2020 (kada ulazi u parlament s nekoliko zastupnika) i 2025 (kada ostaje izvan parlamenta).
