struka(e): medicina
ilustracija
KOST, čovječja – 1. zglobna hrskavica, 2. epifizna ploča (zona rasta), 3. koštane gredice, 4. spužvasta kost, 5. kompaktna kost, 6. koštana srž, 7. arterija
ilustracija
KOST, građa čovječje kosti - 1. kompaktna kost, 2. koštane gredice u spongioznoj kosti

kost, tvrd organ, sastavni dio koštanoga sustava (kostura). Građena je od koštanoga tkiva, što ga čine koštane stanice (osteociti) i temeljna koštana međustanična tvar (koštani matriks). Međustanična tvar sastavljena je od organskog i anorganskoga dijela. Organski dio (osteoid) sadrži 95% kolagenih vlakanaca i 5% proteoglikana (spojeva bjelančevina sa šećerom). Anorganski dio građen je od kristala kalcijevih soli, ponajviše hidroksil-apatita (hidroksilirani kalcijev fosfat). Kost je izvana obložena pokosnicom (periostom), kojom prolaze krvne žile i živci. – Kosti su pasivni dio sustava za kretanje (lokomotornoga sustava), u kojem imaju ulogu poluge i hvatišta su za njegove aktivne sastavnice (mišiće i tetive). – Čovječje kosti različita su oblika, prilagođena njihovoj funkciji, a tri su oblika osnovna: duge, kratke i plosnate kosti. Duge kosti nalaze se u rukama i nogama i obično imaju ulogu poluge (najdulja je bedrena kost). Cjevasta su oblika, na površini građene od tvrdoga (kompaktnoga) koštanoga tkiva, a unutra od spužvastoga (spongioznog) tkiva, raspoređena u obliku gredica (trabekula). Takva unutarnja građa omogućuje kosti da podnosi veća opterećenja. Srednji dio dugih kostiju naziva se dijafiza, a zadebljali krajevi su epifize. Između epifize i dijafize nalazi se metafiza, a na njoj epifizna ploča, mjesto gdje kost raste u duljinu. Dijafiza je u unutrašnjosti šuplja i u njoj se nalazi koštana srž. Kratke kosti nalaze se u zapešću (karpusu) šake i zastopalju (tarzusu) noge, nepravilna su oblika (poput kocke ili polukugle) i gotovo na svim stranama imaju zglobne plohe za ograničene kretnje. Plosnate kosti imaju oblik tanje ili deblje, obično lagano savijene ploče. To su rebra, lopatice i prsna kost, kojih je oblik prikladan za hvatišta mišića, te kosti lubanjskoga svoda, koje tvore zaštitni oklop za mozak. Nepravilan oblik imaju kralješci, neke kosti lica i kosti zdjelice. Postoje i pneumatske kosti, koje sadrže šupljine ispunjene zrakom (→ sinus), a nalaze se u kosturu lubanje, zatim sezamske kosti – sitne koštane tvorbe unutar nekih tetiva (najveća je među njima iver). – Uloga kosti u organizmu nije samo mehanička (kretanje i zaštita unutarnjih organa); one su najveće pričuvno skladište kalcija i fosfata, a u koštanoj srži proizvode se krvne stanice.

Citiranje:

kost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 14.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kost>.