kozarstvo, grana stočarstva, uzgoj koza. Glavni su proizvodi meso, mlijeko i vlakno (vuna). Ekstenzivna proizvodnja kozjega mesa uspješno se organizira u područjima krajnje nepovoljnima za uzgoj drugih domaćih životinja. Izrazito mesnih pasmina koza nema (mesnatija je od ostalih burska koza), pa se proizvodnja mesa povećava većim brojem jarića i većim brojem jarenja godišnje.
Proizvodnja kozjega mlijeka u manje razvijenim zemljama uglavnom je za potrebe vlastitih kućanstava. U razvijenim zemljama Europe prevladala je proizvodnja kozjega mlijeka od pasmina selekcioniranih za tu svrhu. Laktacija je između 250 i 300 dana, a mlijeko koza manje je koncentrirano od kravljeg i ovčjega. U prosjeku je u kozjem mlijeku 11,5% suhe tvari, 3,6%, mliječne masti i 3,0% bjelančevina. Mliječne pasmine proizvode po laktaciji i do 1000 L mlijeka, ali s nižim postotkom masti i bjelančevina.
U svijetu se ukupno uzgaja 720 milijuna koza (2000), a od toga najviše u Aziji, 455 milijuna, i Africi 209 milijuna. Kozarska proizvodnja intenzivnija je u Europi nego drugdje u svijetu. Tu se, od 2,5% koza od njihova ukupnog broja u svijetu, proizvodi 3,36% svjetske proizvodnje kozjega mesa i čak 17,21% mlijeka.
Prema evidenciji Hrvatskoga stočarsko-selekcijskoga centra, u Hrvatskoj se obavlja selekcija na pasminama: sanska, alpina (francuska), srnasta (njemačka šarena), burska i hrvatska šarena koza. Najvišu proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj (2002) ima sanska pasmina s 628 kg mlijeka u laktaciji od prosječno 247 dana, a mlijeko ima 3,03% mliječne masti i 2,55% bjelančevina.
