Kratovo, naselje u Sjevernoj Makedoniji, na zapadnim padinama Osogovske planine; 6220 st. (2016). Leži u starom vulkanskom krateru na Kratovskoj (Tabačkoj) reci, na približno 600 m visine. Od građevina starogradske makedonske arhitekture (XIV–XVIII. st.) sačuvano je, uz ostalo, šest kamenih kula (od njih 12) i više mostova. Proizvodnja ćilima i rukotvorina; tekstilna industrija, tvornica umjetnih brusova, brusnoga platna i papira. – Osnovano već u rimsko doba (Cratiscara). Poslije u sastavu Bizantskoga Carstva (pod imenom Koritos ili Koriton) te Bugarske i Samuilove države. Potkraj XIII. st. ušlo je u sastav srpske države. Od kraja XIV. st. do polovice XIX. st. bilo je poznato rudarsko središte (olovo, srebro, zlato, bakar i željezo), u kojem su Dubrovčani imali trgovačku koloniju, a doselili su se i saski rudari. Uoči pada Srpske despotovine (1459) ušlo je u sastav Osmanskoga Carstva, u kojem je dugo zadržalo unutarnju autonomiju; ondje je bila i kovnica novca. Rudari su se, zbog teških uvjeta rada, priključili Karpoševu ustanku (1689).
