struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska

Kukljica, lučica i općinsko središte na otoku Ugljanu; 628 st. (2021). Leži u krajnjem jugoistočnome dijelu otoka, u blizini mosta koji spaja Ugljan s Pašmanom. Oko njega leže otočići Bisage, Golac, Karantunić, Mišnjak i Školj Veli. Uzgaja se maslina, smokva, vinova loza, povrće. Stanovnici se bave i ribarstvom, pomorstvom, brodarstvom i turizmom (turističko naselje Zelena punta). – Tragovi naselja potječu iz doba neolitika. U vrelima se Kukljica spominje od sredine XIV. st. kao dio zadarskog otočnoga distrikta. Crkvena župa ustanovljena je 1405. U razdoblju od XIV. do XIX. st. na području Kukljice nalazili su se zemljišni posjedi i solane u vlasništvu zadarskih patricija i crkvenih ustanova. Stanovništvo se stoljećima bavilo vinogradarstvom, maslinarstvom i ribarstvom te vađenjem kamena za građevni materijal. Od XVII. st. u selu su djelovali glagoljaši, koji su ostavili mnogobrojne dokumente pisane glagoljicom i na hrvatskom jeziku. Župna crkva Obraćenja sv. Pavla, izgrađena u XVI. st., a pregrađena 1666., na pročelju ima nekoliko glagoljskih natpisa. Na obali, nedaleko od naselja, nalazi se zavjetna crkva Gospe Snježne (prvi spomen 1514., proširena u XVII. st.). U crkvi je pohranjen čudotvorni Gospin kip, koji se 5. VIII., na blagdan Gospe Snježne, prenosi na brodu u svečanoj procesiji. U uvali Kostanj nalazi se gotička crkvica sv. Jeronima iz XV. st. (obnovljena 1996).

Citiranje:

Kukljica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.5.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kukljica>.