Kupari, naselje, kupalište i ljetovalište na zapadnoj obali Župskoga zaljeva, 11 km jugoistočno od središta Dubrovnika; 950 st. (2021). S istoka graniče sa Srebrenim. Sačuvana je Toreta (1623), utvrđena kuća Orsata Đurđevića za obranu od pirata. Kupari imaju oko 400 m dugo pješčano žalo. Turizam; mnogobrojni hoteli, vile; autokamp. – Prvi se put spominju 1440. kao Criepi, po tamošnjoj radionici crijepa. Današnje ime potječe od tal. prijevoda istoga naziva (coppa: crijep). Nakon potresa u Dubrovniku (1667) u Kuparima je živjelo 18 obitelji sa 120 stanovnika, a taj se broj nije znatnije povećao sve do XIX. st. Turizam se razvija od kraja 1910-ih. Dalmatinsko trgovačko društvo kupilo je od dubrovačke patricijske obitelji Kaboga 1918. posjed, dvorac i ostatke ciglane te ih 1919. prodalo češ. poduzetnicima. Iste je god. započela gradnja prvoga hotela (Štrand), preuređenje stare ciglane i dvorca u hotel Grand te uređenje parka s alejama palmi. Nakon II. svj. rata Kupari su bili voj. ljetovalište. Poč. 1990-ih za srp. agresije hoteli i crkve sv. Marije i sv. Stjepana znatno su oštećeni.
