struka(e): |

licitar (austr. njem. Lebzelter), ornamentiran figuralni kolač od slatkoga tijesta; također i obrtnik (medičar) koji ga proizvodi, a izrađuje i napitke od meda (medica, gvirc), svijeće i zavjetne darove od očišćenoga i prerađenoga voska, te ih prodaje ponajprije na sajmovima i proštenjima. Nekoć se tijesto za licitare utiskivalo u ručno izrađene (drvene) modele, a danas se oblikuje u limenim kalupima pa se peče, boji voćnim bojama (crvena, žuta, zelena, bijela) i ukrašava šećernom smjesom, ogledalcima, sličicama ili natpisima na papiru. Licitar je najčešće u obliku srca, djeteta u povoju, konja, jahača na konju, torbice, krunice i sl. – Tradicija izradbe licitara započela je već u srednjem vijeku, a u XVI. i XVII. st. u mnogim su se europskim samostanima pripravljali kolači s pomoću bogato ukrašenih drvenih kalupa. U istočnoalpskome području, takva je izradba kolača ubrzo prerasla u obrt, koji se postupno proširio i na druga područja srednje Europe i u panonske krajeve Hrvatske. U XVIII. i XIX. st., u gradovima Zagrebu, Karlovcu, Koprivnici, Samoboru, Varaždinu i drugdje, licitari su bili ugledni obrtnici, a njihovi proizvodi omiljeni među pripadnicima svih staleža. Običaj darivanja licitara, kojim mladić djevojci iskazuje svoju privrženost i ljubav, duboko je ukorijenjen u hrvatskoj tradicijskoj kulturi (balet Licitarsko srce K. Baranovića).

Citiranje:

licitar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 24.2.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/licitar>.