lipoproteini, čestice u krvnoj plazmi sastavljene od lipida i proteina, što prenose lipide među organima. U središtu su čestice hidrofobni nepolarni lipidi, okruženi polarnijim lipidima i specifičnim proteinima. Prema rastućoj gustoći, koja odražava veći sadržaj proteinskih sastavnica, dijele se na hilomikrone, ostatne hilomikrone, lipoproteine vrlo niske gustoće (VLDL, engl. very low density lipoproteins), lipoproteine niske gustoće (LDL, engl. low density lipoproteins), lipoproteine srednje gustoće (IDL, engl. intermediate density lipoproteins) i lipoproteine visoke gustoće (HDL, engl. high density lipoproteins). Glavnu lipidnu sastavnicu u hilomikronima čine triacilgliceroli iz hrane, u ostatnim hilomikronima kolesterol iz hrane, u VLDL-u triacilgliceroli iz vlastita organizma, a u LDL-u, IDL-u i HDL-u kolesterol iz vlastita organizma, proizveden pretežno u jetri. Proteinsku sastavnicu lipoproteina čini deset različitih vrsta proteina.
LDL je glavni prenositelj kolesterola u periferna tkiva. Čestica mu ima promjer od 22 nm, sadrži oko 1500 molekula estera kolesterola i jednu molekulu proteina B-100, odgovornu za njegov prihvat u ciljna tkiva. Kolesterol iz LDL-a taloži se u arterijama tvoreći aterosklerotične plakove (→ ateroskleroza), pa visoka koncentracija LDL-a u serumu upozorava na rizik od krvožilnih bolesti. Njegov se kolesterol naziva »lošim«, za razliku od »dobroga« kolesterola iz HDL-a. Visoka razina HDL-a u krvi povezuje se s niskom razinom ostatnih hilomikrona, ostatcima VLDL-a te LDL-a i posljedično nižim rizikom ateroskleroze. U zdravih osoba omjer LDL/HDL iznosi 3,5.
