Maksimilijan I., austrijski nadvojvoda i car Meksika od 1864 (Beč, 6. VII. 1832 – Querétaro, 19. VI. 1867). Mlađi brat austrijskog cara Franje Josipa I. Zapovjednik austrijske flote (1854) i generalni guverner Lombardijsko-Venetskoga Kraljevstva (1857–59). Godine 1863. prihvatio je carsku krunu na ponudu meksičkih konzervativnih krugova, koje je poticao Napoleona III. Na to je, protiv Maksimilijana i francuske vojske, geriljski rat poveo meksički predsjednik B. P. Juárez. Zbog liberalno-demokratskih gledišta i zauzimanja za radikalnu gospodarsko-socijalnu reformu ubrzo je izgubio potporu konzervativnih krugova. Kada su SAD primorale Napoleona III. da se povuče iz Meksika, Maksimilijan je ostao bez oslonca i predao se Juárezu u gradu Querétaru, gdje je izveden pred ratni sud, osuđen na smrt i strijeljan. Maksimilijanov pothvat u Meksiku i njegov tragični završetak bili su predmet mnogih umjetničkih, osobito književnih i likovnih djela.
