struka(e): geografija, hrvatska

Malostonski zaljev (također Zaljev Maloga Stona), zaljev na kraju Kanala Maloga Stona. Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Dug je 8 km, širok do 2,8 km, dubok do 15 m. Ima razvedenu obalu s uvalama (Bistrina, Kuta, Miševac, Hodilje, Mali Ston), otočićima (Banja, Govanj, Crkvica, Veliki Školj) i hridima (Stupica, Škrpun i dr.). Zahvaljujući dotoku slatke vode iz vrulja, rijeke Neretve i padalina, koje s kopna donose i organske tvari, te posebnoj cirkulaciji morske vode koja osigurava dobru prozračenost vode, zaljev ima povoljne ekološke uvjete za naseljavanje i širenje školjkaša pa je najveće uzgajalište školjkaša u Hrvatskoj (tradicionalno se uzgajaju kamenice i dagnje). Iako tragovi ljuštura svjedoče o konzumaciji kamenica u antičko doba, a vjerojatno i ranije, uzgoj kamenica potvrđen je od XIV. st. Od 2020. Europska unija malostonsku kamenicu vrednuje i registrira u kategoriji »zaštićena oznaka izvornosti«. Zaljev je stanište oko 40 vrsta riba, a najviše se uzgajaju lubini i komarče. S okolnim je područjem od 1983. zaštićen kao posebni rezervat u moru. Na južnoj obali nalaze se naselja Hodilje, Luka, Mali Ston.

Citiranje:

Malostonski zaljev. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 28.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/malostonski-zaljev>.