Mauricijus (Republic of Mauritius), afrička država na otoku Mauritiusu (1865 km²) u skupini Maskareni (Indijski ocean), oko 800 km istočno od Madagaskara; zajedno s otocima Rodrigues (104 km²), Agalega (70 km²) i Cargados Carajos (Saint Brandon; 1 km²) obuhvaća 2040 km².
Prirodna obilježja
Otoci su međusobno jako udaljeni. Otok Rodrigues leži 553 km istočnije od Mauritiusa, Cargados Carajos 402 km sjevernije, a Agalega 933 km sjevernije. Otok Mauritius je vulkanskoga podrijetla. Sastoji se od brdovitoga dijela (do 827 m) i unutrašnje ravnice. Glavna je rijeka Grande Rivière. Klima je suptropska, s temperaturom između 20 i 30 °C. Godišnja je količina oborina na Mauritiusu 1650 mm, a na Rodriguesu 880 mm. Flora i fauna slične su madagaskarskoj.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2011. Mauricijus ima 1 237 091 st. (Mauritius 1 196 383 st., Rodrigues 40 434 st., Agalega 274 st.), a prema procjeni iz 2012. godine 1 242 000 st. ili 608,8 st./km². Stanovnici su Indijci i Pakistanci (67,0%), Kreoli (27,4%), Kinezi (3,0%) i dr. (2,3%). Po vjeri su hinduisti (49,6%), kršćani (32,2%, od toga katolici 23,6%), muslimani (16,6%), budisti (0,4%) i dr. (1,2%, 2000). Godišnji je porast stanovništva 0,4% (2007–12), što odgovara prirodnomu prirastu stanovništva (0,43% ili 4,3‰, 2011). Natalitet (11,4‰, 2011) je nizak (svjetski prosjek 19,2‰), a također i mortalitet (7,1‰, 2011; svjetski prosjek 8,2‰); smrtnost je dojenčadi 12,9‰ (2011). U dobi je do 14 godina života 21,6% st., u dobi od 15 do 59 godina 67,2% st., a u dobi od 60 i više godina 11,2% st. (2010). Očekivano je trajanje života za muškarce 69,7 godina, a za žene 76,9 godina (2011). U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu zaposleno je 8,2% aktivnih stanovnika, u industriji, građevinarstvu i rudarstvu 28,7%, u uslužnim djelatnostima 63,1% (2008). Sveučilište je u Port-Louisu (osnovano 1965); službeni je jezik engleski, govori se kreolsko-francuski. Glavni grad, luka i upravno središte jest Port Louis (137 608 st., 2011). Ostali gradovi (2011): Vacoas-Phoenix (105 559 st.), Beau Bassin-Rose Hill (103 098 st.), Curepipe (77 471 st.), Quatre Bornes (75 613 st.); u gradovima živi 41,6% st. (2011).
Gospodarstvo
Od stjecanja neovisnosti (1968) ekonomskom liberalizacijom iz pretežno agrarne privrede razvilo se suvremeno gospodarstvo zasnovano na industrijskim djelatnostima (tekstilnoj, prehrambenoj, informatičkoj i dr.) te na financijskim i turističkim uslugama. Zahvaljujući liberalističkoj poreznoj politici, broj off-shore kompanija povećao se s približno 10 000 (2004) na više od 32 000 (2017). Vrijednost BDP-a uvećana je s 4,6 milijarda USD (2000) na 13,2 milijarde USD (2017), potom na 14,2 milijarde USD (2018); BDP po stanovniku iznosi oko 11 240 USD (2018). U sastavu BDP-a najveći je uslužni sektor (oko 74%), a slijede industrija (22%) i poljoprivreda (4%). U poljoprivrednoj su ponudi šećerna trska, čaj, kukuruz, krumpir, banane, cvijeće i dr. Razvijena je prehrambena industrija (šećer, pića, preradba ribe), proizvodi se tekstil, odjeća, kemikalije, dijelovi za vozila i dr. Stopa je nezaposlenosti 7,1%, a udjel siromašnoga stanovništva 10,3% (2017). Vrijednost izvoza 2017. bila je 2,3 milijarde USD, a uvoza 4,9 milijarda USD. U izvozu prednjače šećer, melasa, tekstil, odjeća, cvijeće, riblji proizvodi i čajevi. Najviše uvozi strojeve i opremu, vozila, elektroniku, hranu, naftne derivate, kemikalije i dr. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Francuska (16,7%), SAD (12,5%), Velika Britanija (12%), Južnoafrička Republika (9%), Madagaskar (6,7%), Italija (6,6%) i Španjolska (5,2%). Najviše uvozi iz Indije (17,9%), Kine (15,7%), Francuske (11,1%) i Južnoafričke Republike (9,7%). Veličina je javnoga duga 64% BDP-a (2017).
Promet
Od ukupno 2080 km cesta asfaltirano je 98% (2010). Međunarodna je zračna luka Plaisance (Mauritius).
Novac
Novčana je jedinica mauricijska rupija (MUR); 1 rupija = 100 centa.
Povijest
Mauricijus je već u X. st. bio poznat arapskim malajskim trgovcima. U posjedu Portugalaca bio je od 1511. do 1598., kada su ga zaposjeli i naselili Nizozemci, a zemlju su obrađivali robovskom snagom. Nazvali su ga Mauricijus prema oranskomu princu Mauritsu. Pod francuskom upravom od 1715., prozvan Île de France, bio je naseljen francuskim kolonistima i plantažerima (šećerne trske i čaja) čije su plantaže obrađivali crni robovi iz Afrike (Mozambik) i s Madagaskara. Britanci su ga zaposjeli 1810., a otkako su ga na temelju mira u Parizu 1814. anektirali, uveli su svoj kolonijalni režim. Već 1829. bili su uvezeni prvi najamni radnici iz Kine, a nakon ukidanja ropstva 1834. Britanci s Indijskoga potkontinenta dovodili su radnike, čiji potomci danas čine većinu stanovništva. Od 1957. postupno se uvodila autonomija, 1959. održani su prvi opći izbori za Zakonodavno vijeće te je 1961. Mauricijus dobio samoupravnu vladu.
Velikoj Britaniji je 1965. bio ustupljen arhipelag Chagos. Parlamentarni izbori održani su u kolovozu 1967., a neovisnost je proglašena 12. III. 1968. Tijekom 1968–82. premijer je bio Seewoosagur Ramgoolam, lider laburista i prethodno šef samoupravne vlade (od 1961). Zbog oporbenih prosvjeda, štrajkova i nemira 1971. bilo je uvedeno izvanredno stanje te su prvi izbori nakon proglašenja neovisnosti održani tek 1976. Zahtjevi za povrat arhipelaga Chagosa i otoka Tromelina (francuski posjed koji potražuje i Madagaskar) izraženiji su od kraja 1970-ih. Morska granica u širini od 200 nautičkih milja (isključivi gospodarski pojas) proglašena je 1977 (morska granica prema francuskomu posjedu Réunionu određena je 1980). Ljevičarski Mauricijski borbeni pokret (MMM) došao je na vlast 1982. s premijerom Aneroodom Jugnauthom, ali je on nakon unutarstranačkog sukoba 1983. osnovao novu stranku Borbeni socijalistički pokret (MSM) ostavši na premijerskom položaju do 1995 (te ponovno 2000–2003. i 2014–17). Dulje je, 1995–2000. te 2005–14., premijer bio i laburist Navin Ramgoolam (sin Seewoosagura Ramgoolama), a sin A. Jugnautha Pravind Jugnauth, koji je oca 2003. naslijedio na čelu MSM-a, bio je premijer 2017–24. Na izborima 2024. gotovo sva mjesta u parlamentu osvojio je savez pod vodstvom laburista te se N. Ramgoolam vratio na premijerski položaj. Nakon dugogodišnjeg pravnog spora te pregovora vođenih 2022–24., Mauricijus i Velika Britanija su 2025. potpisali sporazum kojim se arhipelag Chagos vraća pod mauricijski suverenitet, uz britanski zakup vojne baze na otoku Diego Garcia (na 99 godina).
Politički sustav
Prema Ustavu od 12. III. 1968., mijenjanom i dopunjenom s više amandmana (od kojih je najvažniji iz 1991. kojim je državno uređenje iz monarhijskoga promijenjeno u republikansko), Mauricijus je republika s parlamentarnim sustavom vlasti. Predsjednik republike šef je države, bira ga parlament na razdoblje od pet godina, s mogućnošću reizbora. Predsjednik je formalno šef izvršne vlasti koju stvarno ima vlada na čelu s premijerom. Predsjednik republike imenuje za premijera zastupnika koji ima većinsku potporu u parlamentu te, na premijerov prijedlog, imenuje i ministre. Za svoj rad vlada je odgovorna parlamentu. Zakonodavnu vlast ima jednodomni parlament, Narodna skupština. Ona ima 70 zastupnika, koje na mandat od pet godina biraju građani na općim izborima. Pravo je glasa opće i jednako za sve državljane koji su navršili 18 godina života. Sudbenu vlast obnašaju Vrhovni sud i niži sudovi, a najviši prizivni sud je britanski Sudbeni komitet Tajnog vijeća. Država je administrativno podijeljena na devet okruga, autonomno područje otoka Rodriguesa i područje ovisnih teritorija (tzv. vanjski otoci). Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 12. ožujka (1968).
Političke stranke
Laburistička stranka (Labour Party; Parti travailliste – akronim PTr), osnovana 1936., stranka je lijevoga centra. Bila je na vlasti od uvođenja samoupravne vlade 1961. te ostala od neovisnosti 1968. do 1982 (na čelu koalicijskih vlada od 1963), potom sudjeluje u vladama koje je vodio MSM 1983–84. i 1986–90. Ponovno je na čelu koalicijskih vlada 1995–2000. i 2005–14. te nakon izbora 2024. Mauricijski borbeni pokret (Mauritian Militant Movement; Mouvement militant mauricien – akronim MMM), osnovan 1969., stranka je ljevice. Vodio je vladu 1982–83., potom sudjeluje u vladama s MSM-om 1990–93. i 2000–05 (2003–05. ima i premijera), odn. s laburistima 1995–97. Od izbora 2024., na kojima sudjeluje u savezu s laburistima, ponovno je u vladi. Borbeni socijalistički pokret (Militant Socialist Movement; Mouvement socialiste militant – akronim MSM), osnovan 1983., stranka je ljevice. Osnovala ga je većina zastupnika tada vladajućega MMM-a te je bio na vlasti, vodeći koalicijske vlade, od osnutka do 1995. Ponovno je na vlasti 2000–05 (u koaliciji s MMM-om), 2010–11 (s laburistima) te, vodeći vlade s manjim strankama, od 2014. do izbora 2024. na kojima je poražen pa prelazi u oporbu.
