pravna pomoć, pomoć koju sudovi pružaju međusobno ili koju njima pružaju druga tijela, odn. koju oni pružaju drugim tijelima u svezi s obavljanjem službene dužnosti. Međunar. pravnu pomoć pružaju tijela jedne države tijelima drugih država u međunar. pravnom prometu. Obuhvaća različite djelatnosti kao što su dostava pismena, izvođenje dokaza i obavljanje drugih radnji u jednoj državi za potrebe postupka koji se vodi u drugoj državi, pribavljanje podataka o stranom pravu i dr. Za pružanje međunar. pravne pomoći potrebno je da zahtjev (zamolnica) ispunjava određene uvjete, da postoji uzajamnost između države moliteljice i zamoljene države te da tražena pomoć nije protivna javnomu poretku zamoljene države. Pravila o međunar. pravnoj pomoći sadržana su u zakonima određene države, odn. u dvostranim ili višestranim međunar. ugovorima (Haška konvencija o građanskom postupku iz 1954., Haške konvencije o međunarodnom privatnom pravu). Međunarodna pravna pomoć u kaznenim stvarima obuhvaća: izručenje, preuzimanje kaznenoga postupka i izvršenje strane kaznene presude; moderne operativne mjere i radnje policijske prekogranične suradnje (npr. nadzor nad telekomunikacijama). Međunarodna pravna pomoć u kaznenim stvarima regulirana je mnogostranim i dvostranim međunar. ugovorima, a u njihovu nedostatku pruža se na temelju odredbi unutar. prava. Njezino pružanje međunar. kaznenim sudovima regulirano je statutima i drugim propisima tih sudova, a između zemalja članica Europske unije posebnim okvirnim odlukama Europskoga vijeća. Pružanje međunar. pravne pomoći u kaznenim stvarima može se odbiti ako zamolnica ne ispunjava opće uvjete, ako ne postoji uvjet obostrane kažnjivosti, tj. identitet inkriminacije određenoga ponašanja u kaznenim zakonima zainteresiranih država, ako je riječ o određenim kaznenim djelima političkoga, vojnoga ili financ. karaktera ili kada pružanje pravne pomoći priječi državljanstvo okrivljenika te neke negativne procesne pretpostavke u zainteresiranim državama. Veći stupanj uzajamnoga polit. povjerenja među državama te potreba učinkovita suzbijanja transnacionalnoga organiziranoga kriminaliteta sve češće otklanja zaprjeke za pružanje te pravne pomoći. Povjerenje među državama posebice se očituje kod preuzimanja kaznenoga postupka (pokretanjem u suglasnosti zainteresiranih država prema načelu oportuniteta kaznenoga progona) i izvršenja strane kaznene presude (kada se svrha kažnjavanja stranca ostvaruje u državi njegova prebivališta sukladno idejama rehabilitacije i resocijalizacije).
