struka(e): zoologija
ilustracija
MEDVJEDI, američki crni medvjed, Ursus americanus
ilustracija
MEDVJEDI, grizli, Ursus arctos horribilis
ilustracija
MEDVJEDI, himalajski medvjed, Ursus thibetanus
ilustracija
MEDVJEDI, medvjed očalar, Tremarctos ornatus
ilustracija
MEDVJEDI, sjeverni medvjed, Ursus maritimus
ilustracija
MEDVJEDI, smeđi medvjed, Ursus arctos
ilustracija
MEDVJEDI, usnati medvjed, Melursus ursinus
ilustracija
MEDVJEDI, veliki panda, Ailuropoda melanoleuca

medvjedi (Ursidae), por. sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora). To su velike, snažne životinje kratka repa, obrasle gustim krznom crne, smeđe, žućkaste, sivkaste ili bijele boje. U hodu se oslanjaju na cijeli taban; na nogama imaju po 5 prstiju s velikim, na vrhovima otupjelim pandžama. Zbog raznovrsna načina prehrane razvili su im se široki i tupi kutnjaci, a derači su nešto slabiji nego u drugih zvijeri. Gotovo svi, osim sjevernoga medvjeda, nastanjuju šume, a zaklon traže u dupljama ili pećinama. Spretni su i dobro trče; uspravljeni mogu prevaliti kraći put. Glasaju se različito: pušu, rokću, mrmljaju, brundaju. Medvjedi koji žive u hladnijim krajevima spavaju zimski san. Poznato je 8 vrsta: smeđi medvjed (Ursus arctos), sjeverni medvjed (Ursus maritimus), američki crni medvjed (Ursus americanus), himalajski medvjed (Ursus thibetanus), malajski medvjed (Helarctos malayanus), usnati medvjed (Melursus ursinus), medvjed očalar (Tremarctos ornatus) i veliki panda (Ailuropoda melanoleuca).

Smeđi medvjed nastanjuje šume Europe, sjeverne i sr. Azije i Sjeverne Amerike. Naša je najveća zvijer, dug je do 2,5 m, visok 1,25 m, a težak do 400 kg. Skriva se u gustoj šikari, hrani se biljem, ali jede i puževe, kukce, med; u oskudici napada i veće životinje (konje, goveda). Pari se početkom ljeta, a brjeđost traje 195 do 225 dana. Početkom siječnja ženka koti dvoje do četvero mladih, koji su 4 do 5 tjedana slijepi, a u travnju napuštaju brlog s majkom. Od mnoštva geogr. rasa najpoznatiji su iznimno veliki kodiak (Ursus arctos middendorffi) i grizli (Ursus arctos horribilis), oba stanovnici Sjeverne Amerike. Malajski medvjed ima sjajnu, kratku, crnu dlaku, a na prsima žućkastu pjegu u obliku potkove. Naraste do 1,4 m u duljinu. Nastanjuje juž. Aziju. Usnati medvjed znatno se razlikuje od ostalih medvjeda. Krzno mu je crno, kovrčavo, vrlo dugo na zatiljku. Dug je do 1,8 m. Velike i pomične usne može napućiti i produljiti te usisati kukce. Na nogama su mu velike srpaste pandže, kojima raskapa termitnjake. Najviše boravi na drveću. Živi na području Indije i Śri Lanke te u nekim dijelovima jugoist. Azije. Sjeverni medvjed svojim se načinom života prilagodio životu na moru, snijegu i ledu. Izduženo tijelo obrasta mu bijelo ili žućkasto krzno. Noge su mu kratke i snažne, stopala obrasla dlakom, a prsti, spojeni čvrstom plivaćom kožicom, završavaju tupim pandžama. Dug je do 2,8 m, visok do 1,4 m, težak oko 800 kg. Živi samotno, samo iznimno u skupinama od nekoliko desetaka ili stotina primjeraka, i to na krajnjem sjeveru sve do Sjevernoga pola. Često se viđa na santama leda daleko od obale. Vješt je plivač i ronilac. Hrani se ribama i tuljanima, raznovrsnim kopnenim sisavcima, osobito leminzima, jajima morskih ptica, a za kratkotrajna ljeta i biljkama. Ne spava zimski san. Ženka koti ugl. dvoje mladih, koji su teški oko 0,75 kg i prva 4 tjedna posve slijepi. Američki crni medvjed stanovnik je Sjeverne Amerike, medvjed očalar Južne Amerike, a himalajski medvjed velikih planina sr. Azije. Osebujni veliki panda stanovnik je Kine i hrani se isključivo bambusom. Ugrožena je vrsta kao i pojedine podvrste smeđeg i himalajskoga medvjeda, a sve se ostale vrste, osim američkoga crnog medvjeda, smatraju ranjivima.

Citiranje:

medvjedi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 14.12.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/medvjedi>.