struka(e): geografija, opća | povijest, opća
ilustracija
METZ, katedrala

Metz (franc. izgovor [mεs], njem. [mεc]), grad u sjeveroistočnoj Francuskoj, upravno središte departmana Moselle; 116 429 st., metropolitansko područje 367 851 st. (2017). Leži na utoku Sielle u Moselle te njezinim kanaliziranim rukavcima. Među građevinama iz različitih povijesnih razdoblja ističu se bazilika Saint-Pierre-aux-Nonnains (izgrađena u VII. st. na temeljima rimskih termi, dograđivana u XV., XVI. i XVIII. st.; od 1893. gradski muzej s bogatom zbirkom galsko-rimskih nalaza), gotička katedrala Saint-Étienne (XIV–XVI. st.) s vrijednim vitrajima srednjovjekovnih ali i suvremenih majstora slikarstva (Marc Chagall, Jacques Villon), očuvane srednjovjekovne gradske zidine i gradska vrata (Porte des Allemands, XIII–XV. st.), dijelovi utvrde (XVIII–XIX. st.), zgrada željezničkog kolodvora (1908). Kulturno je središte sa sveučilištem (osnovano 1970., reorganizirano 2012), institutom za tehnološka istraživanja, operom (osnovana 1752; među najstarijima u Francuskoj), muzejima (najpoznatiji je muzej suvremene umjetnosti Centre Pompidou-Metz otvoren 2010). Rodni je grad pjesnika Paula Verlainea. Nekoć dominantnu tešku industriju (čeličane) zamijenile su automobilska i elektronička industrija, a u novije doba osobito informatička tehnologija. Željezničko i cestovno čvorište. Riječna luka specijalizirana za promet žitaricama (četiri milijuna tona, 2013). Zračna luka.

U predrimsko doba Divodurum Mediomatricorum, opidum keltskoga plemena Mediomatrika (Mediomatrici), poslije rimsko vojno uporište Mediomatricum. Alemani su ga opustošili 253., u IV. st. postao je biskupsko sjedište, oko 400. spominje se kao Mettis, a 451. razorili su ga Huni. Od 511. glavni grad Austrazije. Gospodarsko i kulturno središte Karolinga. Nakon podjele Franačkoga Carstva 843. bio je prijestolnica države Lotara I. do 870. kada ulazi u sastav istočne Franačke, odn. Njemačkog Kraljevstva. Pod vlašću biskupa do početka XIII. st., kada je proglašen slobodnim carskim gradom. Od 1224. pod vlašću je gradskog patricijata te do kraja XV. st. gospodarski i kulturno znatno napreduje. Ondje je 1356–57. održan carski sabor na kojem je rimsko-njemački car Karlo IV. Luksemburgovac izdao drugi dio Zlatne bule. U XVI. st. podignute su jake utvrde. Nakon opsade, 1552. zauzeo ga je francuski kralj Henrik II., a formalno je pripao Francuskoj Westfalskim mirom 1648. Nakon Francusko-pruskog rata, od 1871. bio je dio Njemačkoga Carstva, a Francuskoj je vraćen nakon I. svjetskog rata.

Citiranje:

Metz. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 12.7.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/metz>.