struka(e): geografija, opća | povijest, opća | likovne umjetnosti
ilustracija
MEZOPOTAMIJA, arheološka nalazišta
ilustracija
MEZOPOTAMIJA, Ašurbanipalova stela iz Nimruda, IX. st. pr. Kr., London, British Museum
ilustracija
MEZOPOTAMIJA, glava ahemidskog vladara, VI-IV. st. pr. Kr., Pariz, Louvre
ilustracija
MEZOPOTAMIJA, glava vladara Akada iz Ninive, I. tisućljeće pr. Kr., Bagdad, Irački muzej
ilustracija
MEZOPOTAMIJA, harfa iz kraljevskoga groba u Uru (rekonstrukcija), oko 2600. pr. Kr.
ilustracija
MEZOPOTAMIJA, krilati genij iz Dur-Šarukina, VIII. st. pr. Kr., Pariz, Louvre
ilustracija
MEZOPOTAMIJA, mitološka scena, reljef na pečetnjaku, I. tisućljeće pr. Kr., London, British Museum
ilustracija
MEZOPOTAMIJA, reljef na palači Sargona II. u Khorsabadu, kraj VIII. st. pr. Kr., Pariz, Louvre
ilustracija
MEZOPOTAMIJA, votivni kip Molitelj iz Khafaje, III. tisućljeće pr. Kr., Bagdad, Irački muzej
ilustracija
MEZOPOTAMIJA, zidna slika iz palače u Tell Ahmaru, VIII. st. pr. Kr.
ilustracija
MEZOPOTAMIJA, zigurat u Uru, oko 2000. pr. Kr.
ilustracija
MEZOPOTAMIJA, zmaj, reljef s Ištarinih vrata u Babilonu, VII. do VI. st. pr. Kr., Bagdad, Irački muzej

Mezopotamija, područje u jugozapadnoj Aziji između rijeka Eufrata i Tigrisa, od Armenskoga visočja do Perzijskoga zaljeva; obuhvaća oko 350 000 km². Najveći dio pripada Iraku (manjim dijelom Iranu i Siriji). – Među najstarije poznate velike antičke civilizacije ubrajaju se i civilizacije Mezopotamije. Ondje su u IV. i III. tisućljeću pr. Kr. živjeli Sumerani, Elamiti i Amorejci, a u II. i I. tisućljeću pr. Kr. stvorene su babilonska i asirska država. Sjeverozapadni dio Mezopotamije osvojila su oko 2000. pr. Kr. plemena Hurita; pola tisućljeća poslije on je postao središte velike države Mitanaca. Nakon 1000. pr. Kr. taj je teritorij ušao u okvir asirske države, a nakon kratkotrajne babilonske vladavine Perzijanci su potkraj VI. st. pr. Kr. zavladali cijelom Mezopotamijom. Kada je Aleksandar Veliki srušio državu perzijskih Ahemenida (331. pr. Kr.), Mezopotamija je došla pod njegovu vlast, a nakon njegove smrti pod Seleukide. Tijekom slabljenja države Seleukida, Mezopotamiju su osvojili Parti (Mitridat I., oko 141. pr. Kr.). Rimljani nisu nikad uspjeli na njezinu području trajnije učvrstiti vlast, unatoč mnogim pokušajima (Trajan, Marko Aurelije, Lucije Aurelije Ver, Septimije Sever). God. 226. zavladala je zemljom novoperzijska dinastija Sasanida. Bizantski car Heraklije pokušao ju je na početkom VII. st. osvojiti, ali ni on ni Sasanidi nisu uspjeli zaustaviti Arape, koji su 637. zavladali Mezopotamijom (→ irak). U Mezopotamiji se razvilo najstarije pismo na svijetu (klinovo pismo), sustavi za natapanje, veliki gradovi. Umjetnost, književnost i znanost dosegnuli su vrhunce s kojima se, do klasičnog antičkog razdoblja, mogu uspoređivati samo oni u Egiptu.

Citiranje:

Mezopotamija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.6.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mezopotamija>.