Millet ([milε'] ili [mijε']), Jean-François, francuski slikar i grafičar (Gruchy kraj Cherbourga, 4. X. 1814 – Barbizon, 20. I. 1875). U Parizu je učio kod P. Delarochea, potom u Louvreu kopirajući slike starih majstora, os. N. Poussina i F. Goye. Isprva je slikao pastoralne i galantne te mitološke i biblijske prizore, u kojima je zamjetan zakašnjeli duh rokokoa. God. 1849. nastanio se u selu Barbizon kraj Fontainebleaua, gdje je, usporedno s pripadnicima Barbizonske škole, izravno u prirodi izgrađivao svoj realistični izraz. Glavni motiv njegovih djela bili su prikazi seljaka pri radu u polju i u kući (Vršilac, 1848; Pabirčenje klasja, 1857; Angelus, 1859; Kosac, 1860; Pralje, 1864) te krajolici (Krajolik iz okolice Grévillea, 1866). Jednake je motive obrađivao u crtežima, pastelima, bakropisima i drvorezima. Znatno je utjecao na G. Courbeta, V. van Gogha, J. Israëlsa i M. Liebermanna. Deset njegovih crteža nalazi se u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU u Zagrebu.