monofiletička skupina (mono- + filetički, od grč. φῦλoν: rod), u sistematici živih bića, skupina koje svi predstavnici potječu od jednoga (hipotetskog) zajedničkoga pretka, koji je (u kladističkom smislu) dio te skupine.
Koncept i pridjev monofiletički uveo je Ernst Haeckel (1866) kao suprotnost polifiletičkoj skupini. Dok je njegova izvorna definicija monofiletičke skupine određena postojanjem jednoga zajedničkog pretka, danas je raširenija uža definicija koju je uveo Willi Hennig, prema kojoj ta skupina uključuje (hipotetskog) zajedničkoga pretka i sve njegove potomke. Radi izbjegavanja nesporazuma, američki entomolog Peter D. Ashlock (1929–1989) uveo je 1971. pojam holofiletičke skupine, koja je istovjetna monofiletičkoj u Hennigovu značenju (Haeckelova monofiletička skupina uključuje holofiletičke i parafiletičke skupine, koje obuhvaćaju neke, ali ne sve potomke zajedničkoga pretka).
Ptice (Aves) i sisavci (Mammalia) primjeri su razreda kralježnjaka koji su holofiletičke, a ujedno i monofiletičke skupine, i prema Haeckelovu i prema Hennigovu shvaćanju. Te skupine uključuju (hipotetskog) zajedničkoga pretka ptica, odnosno sisavaca i sve njegove potomke – sve živuće i izumrle vrste ptica, odnosno sisavaca. Tradicionalno shvaćeni gmazovi (Reptilia) primjer su razreda kralježnjaka koji je pak parafiletička skupina (uključuje zajedničkoga pretka svih gmazova i neke, ali ne sve njegove potomke – isključuje ptice i sisavce koji su se razvili od predaka gmazova), pa su monofiletička skupina u klasičnom (Haeckelovu) značenju, ali ne i u užem, kladističkome (Hennigovu).
Predstavnici kladističke ili filogenetičke sistematike (kladistike), za razliku od predstavnika evolucijske sistematike, zauzimaju se za prihvaćanje isključivo holofiletičkih skupina u sistematici živih bića, sa značenjem kojih najčešće izjednačavaju pojam monofiletičkih skupina.
Monofiletičko podrijetlo označuje podrijetlo svih članova neke svojte od jednoga (hipotetskog) zajedničkoga pretka.
