moskovij, kemijski simbol Mc, umjetni radioaktivni kemijski element atomskoga broja 115; nalazi se u 7. periodi i 15. skupini (dušikovoj) periodnoga sustava elemenata. Ubraja se u transuranijske elemente. Najprije mu je sustavno ime bilo ununpentij (engl. ununpentium) s kemijskim simbolom Uup, a 2016. mu je Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (engl. International Union of Pure and Applied Chemistry, akronim IUPAC) dodijelila trajno ime.
Otkriće
Otkriven je 2010. suradnjom znanstvenika Združenog instituta za nuklearna istraživanja (rus. Ob’edinënnyj institut jadernyh issledovanij, akronim OIJAI) u Dubni, Rusija, i Lawrenceova livermoreskog nacionalnog laboratorija (engl. Lawrence Livermore National Laboratory, akronim LLNL) u Livermoreu, SAD. Nazvan je po gradu Moskvi, u okolici kojega se nalazi JINR. Pripravljen je bombardiranjem izotopa americija 243Am ionima kalcijeva izotopa 48Ca. Svi izotopi moskovija nestabilni su i radioaktivni.
Osnovni podatci o kemijskom elementu
Ime kemijskog elementa |
Moskovij |
Kemijski simbol |
Mc |
Atomski broj |
115 |
Relativna atomska masa |
(288), relativna atomska masa izotopa 288Mc iznosi 288,19 |
Skupina elemenata |
Metali; sintetski |
Elektronska konfiguracija |
\(\displaystyle {\rm [Rn]}5f^{14}6d^{10}7s^{2}7p^{3}\) (predviđena) |
Koeficijent relativne elektronegativnosti prema L. C. Paulingu |
Nema podataka |
Oksidacijski brojevi |
Nema podataka |
Agregacijsko stanje pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Čvrsto (predviđeno) |
Gustoća pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
Talište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
Vrelište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
Otkriće |
2003–2010. suradnjom Zajedničkog instituta za nuklearna istraživanja u Dubni (Rusija) i Lawrenceova livermoreskog nacionalnog laboratorija (SAD) |
Izotopi |
Do 2024. bila su poznata četiri radioizotopa od kojih 290Mc ima najdulje vrijeme poluraspada približno 0,65 s. Nema stabilnih izotopa. |