struka(e): geologija

mramor (lat. marmor < grč. μάρμαρος), zrnasto-kristalični vapnenac s primjesama. Čisti mramor snježnobijele je boje, primjese metalnih oksida daju mu žutu, smeđu ili crvenkastu boju, grafit, ugljen i bitumen sivu ili crnu, a klorit zelenkastu boju. Mramor se može dobro rezati, obrađivati i polirati i zbog toga se odavna upotrebljava u kiparstvu i graditeljstvu. Od mramora s grčkog otoka Parosa načinjena su najljepša kiparska djela antike. Najpoznatiji je mramor iz Carrare u Italiji. U Hrvatskoj mramora ima u okolici Sinja, dok se hvarskim i bračkim mramorom naziva vrlo kvalitetna vrsta sitnozrnatoga vapnenca koji se mnogo upotrebljava u građevinarstvu. – Umjetni mramor, koji se proizvodi od finoga bijeloga gipsa, pigmenata i ljepila, prema mehaničkom trošenju i djelovanju kiselina otporniji je od prirodnoga.

Citiranje:

mramor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 7.10.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mramor>.