struka(e): povijest, opća

Mrnjavčevići, velikaška obitelj, zatim dinastija u Makedoniji. Mrnjavčevićima se nazivaju samo u potonjim izvorima, pod utjecajem predaje, i u nar. pjesmama. Braća Uglješa i Vukašin bili su utjecajni već za cara Dušana. Prvi je 1346. bio namjesnik u Trebinju, a drugi se 1350. spominje kao župan u Prilepu. Njihov je uspon započeo 1360-ih. Posjedi su im se pretežito nalazili na području današnje Makedonije. Vlast i utjecaj brzo su im rasli, pa je već 1365. Vukašin dobio kralj. naslov od Uroša i time postao njegov suvladar. Istodobno je Uglješa dobio naslov despota i učvrstio svoju vlast u Seru. Obojica su poginuli istoga dana (26. IX. 1371) u Maričkoj bitki. Treći Mrnjavčević koji se spominje u nar. pjesmama, Gojko, nije povijesno potvrđena osoba. Uglješa je bio oženjen Jelenom (u monaštvu Jefimija), rođakinjom kneginje Milice. Njihov sin Uglješa Despotović umro je kao dijete. Kralj Vukašin imao je sa ženom Jelenom sinove Marka, Andrijaša, Dmitra i Ivaniša te kćer Oliveru, koja je bila udana za Đurđa I. Balšića.

Citiranje:

Mrnjavčevići. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 2.5.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mrnjavcevici>.