struka(e): povijest, kulturna

naušnica, vrsta nakita koji se nosi na ušnoj resici. Osnovni joj je oblik jednostavna ili raznoliko ukrašena karičica, s privjeskom ili bez njega. Od prapovijesti objekt magične namjene (amulet), za koji se vjerovalo da štiti od očnih i ušnih bolesti; upotrebljavali su ju pripadnici obaju spolova, a postupno je postala nakit kojim su se kitile gotovo isključivo žene. U kasnom srednjovjekovlju ponovno su ju nosili određeni slojevi muškaraca, npr. tesari, pomorci (gusari). Naušnica je i danas sastavni dio nekih narodnih nošnji muškaraca, a nose ju i mlađi muškarci, uglavnom na jednom uhu. Od jednostavnih oblika u prapovijesnim kulturama, preko raskošnih primjeraka od zlata i srebra s umetnutim dragim kamenjem i biserjem u helenizmu te skupocjenih proizvoda u krugu bizantske i maurske kulture, naušnica je sačuvala kontinuitet sve do najraznovrsnijih tipova i oblika suvremene proizvodnje (koluti, pločice, karike, valjci, štapići), a osim od metala izrađuje se i od školjki, kamena i kosti.

Citiranje:

naušnica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 6.10.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/nausnica>.