Nova Akvitanija (francuski Nouvelle-Aquitaine [nuvɛ'l akitɛ'n]), administrativna regija na jugozapadu Francuske, između Biskajskoga zaljeva, sjevernih ogranaka Pireneja i sjeverozapadnih ogranaka Središnjega masiva. Nastala je 2016. reorganizacijom postojećega regionalnog ustroja (spajanjem regija Akvitanije, Limousina i Poitou-Charentesa). Najveća je u metropolitanskoj (kontinentalnoj) Francuskoj, obuhvaća 84 036 km² s 5 956 978 st. (2017). Sastoji se od departmana: Charente, Charente-Maritime, Corrèze, Creuse, Deux-Sèvres, Dordogne, Gironde, Haute-Vienne, Landes, Lot-et-Garonne, Pyrénées-Atlantiques i Vienne. Pretežno nizinski kraj; zahvaća prostranu Akvitansku zavalu (66 000 km²) kojom protječu rijeke Garonne i Dordogne te močvarno atlantsko priobalje, s pjeskovitim plažama, plitkim lagunama (étang) i estuarijima (Gironde). Na sjeveroistoku prostor se izdiže u ravnjake (Limousin, Millevaches; dijelovi Središnjega masiva) prosječne visine 500 do 700 m, a na jugu u predgorje Pireneja. Ubraja se u gospodarski najjače francuske regije (iza Île-de-Francea), a svoj razvoj temelji na poljoprivredi u kojoj dominira poljodjelstvo (osobito vinogradarstvo u okolici Bordeauxa) i snažnoj industriji, posebno metalnoj (proizvodnja zrakoplova i svemirskih letjelica), farmaceutskoj i informatičkoj. Ležišta nafte i prirodnoga plina. Najjači je francuski proizvođač prvorazrednih vina (uglavnom crnih; Médoc, Pomerol, Saint-Émilion i dr.) i konjaka. Razvijen je kupališni turizam uz obalu (Biarritz, Royan, Saint-Jean-de-Luz). Upravno je središte regije i najveći grad Bordeaux; ostali veći gradovi Limoges, Poitiers i luke Bayonne i La Rochelle.