Olahus [o'~], Nicolaus (latinizirano; hrvatski Nikola Olah, mađarski Oláh Miklós), ugarski humanist rumunjskog podrijetla (Sibiu, 10. I. 1493 – Bratislava, 17. I. 1568). Djelovao u Transilvaniji, Mađarskoj, Slovačkoj i Nizozemskoj. Ostavio je značajne tragove u mađarskoj kulturi, bio je jedan od organizatora protureformacije, te jedan od utemeljitelja mađarskoga visokoga školstva. Nakon različitih visokih crkvenih dužnosti, Olahus je 1526. bio pozvan na dvor kralja Ludovika II. Nakon poraza kraj Mohača pratio je kraljicu u Beč, Linz i Augsburg – od tada datira njegovo prvo pismo Erazmu Roterdamskomu. Njegova su glavna djela Mađarska ili o podrijetlu naroda, kraljevstva, o položaju, podjeli, ustroju i prilikama (Hungaria sive de originibus gentis, regni, situ, divisione, habitu atque opportunitatibus, objavljena tek 1753), Kronika (Chronicon), u kojoj opisuje zbivanja od krunidbe kralja Matijaša pa sve do krunidbe kralja Ferdinanda I., i Atila. Hungaria je prvo djelo u kojem se govori o jedinstvu roda i jezika Rumunja iz Vlaške, Moldavije i Transilvanije. Olahus je bio imenovani zagrebački biskup 1543–48.
