ovršni postupak, građanski izvanparnični postupak po kojem sud ili javni bilježnik, na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, provodi individualno (u korist određenog ovlaštenika) i prisilno ostvarenje određene tražbine (prava na neko davanje, činjenje, nečinjenje, trpljenje) na individualno određenoj imovini dužnika ili iznimno protiv osobe dužnika (ovršenika). Svojstvo ovršne isprave ima: ovršna sudska odluka; ovršna sudska nagodba; ovršna odluka arbitražnoga suda; ovršna odluka donesena u upravnom postupku; ovršna nagodba (sklopljena u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novčane obveze, ali samo pod pretpostavkom da posebnim zakonom nije drukčije određeno); ovršna javnobilježnička odluka; ovršna javnobilježnička isprava; nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u RH te svaka druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava. Svojstvo vjerodostojne isprave ima: račun; mjenica i ček (s protestom i povratnim računima kada je to potrebno za zasnivanje tražbine); javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga; privatna isprava (po zakonu ovjerovljena) te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Pritom se računom smatra i obračun kamata. S obzirom na vrstu tražbine koja se prisilno ostvaruje, razlikuje se ovršni postupak radi naplate novčane tražbine i ovršni postupak radi ostvarenja nenovčane tražbine. U ovršnome postupku stvarno su nadležni općinski sudovi. Trgovački sudovi stvarno su nadležni određivati i provoditi ovrhu na temelju odluka koje su donijeli u prvom stupnju, zatim provoditi postupak priznanja i ovrhe stranih sudskih i arbitražnih odluka u trgovačkim stvarima te određivati i provoditi ovrhu na temelju vjerodostojnih isprava u pravnim stvarima u kojima postoji njihova nadležnost u parničnome postupku.
Ovršni postupak u prvom i drugom stupnju vodi i donosi odluke sudac pojedinac. Ako se o prisilnom ispunjenju nekih tražbina odlučuje u parničnome, kaznenom ili nekom drugom sudskom postupku, takve odluke sud donosi u onom sastavu u kojem vodi taj sudski postupak. Ovršni postupak u pravilu pokreće ovrhovoditelj, nositelj određene tražbine, svojim prijedlogom. U određenim situacijama zakon ovlašćuje određeno tijelo ili osobu koja nije nositelj određene tražbine da pokrene postupak radi njezina ostvarenja. Tada to tijelo, odnosno osoba, imaju u postupku položaj ovrhovoditelja. Iznimno, ovršni postupak može se pokrenuti i po službenoj dužnosti (ex officio), kada to zakon izričito određuje.
Pri provedbi ovršnoga postupka mora se paziti na dostojanstvo ovršenika te na to da ovrha za njega bude što manje nepovoljna. Ovršni postupak hitan je postupak. U usporedbi s parničnim postupkom, dominira načelo pismenosti, dok je načelo usmenosti i kontradiktornosti oslabljeno. Sud postupa na temelju podnesaka i drugih pisanih sastavaka, a ročište održava samo onda kada je to zakonom određeno ili kada smatra da je održavanje ročišta svrhovito. O ročištu, umjesto zapisnika, sudac može sastaviti službenu bilješku. Postoji i mogućnost saslušanja stranke ili sudionika u postupku izvan ročišta, kada to zakon predviđa ili kada sud smatra da je to potrebno radi razjašnjenja pojedinih pitanja ili očitovanja o nekom prijedlogu stranke. Izostanak jedne ili obiju stranaka te sudionika s ročišta ili njihovo neodazivanje pozivu suda radi saslušanja ne sprječava sud da dalje postupa. U ovršnome postupku nema mirovanja postupka. Odluke se u tom postupku donose u obliku rješenja ili zaključka. Zaključkom se izdaje nalog sudskomu ovršitelju za provedbu pojedinih radnji te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kada je to izrijekom predviđeno zakonom.
Protiv rješenja donesenoga u prvom stupnju u pravilu je dopuštena žalba u roku od 8 dana, uglavnom nesuspenzivne naravi. Protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave može se podnijeti prigovor u roku od 8 dana. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek. U ovršnome postupku dopuštena je samo tzv. izvanredna revizija. Prijedlog za ponavljanje postupka, po pravilima parničnoga postupka, može podnijeti samo ovršenik, i to samo protiv dijela rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim mu je naloženo da namiri tražbinu, ako prethodno protiv toga dijela rješenja o ovrsi nije podnio prigovor. Povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor. Na ovršni postupak supsidijarno se primjenjuju pravila o parničnome postupku. Ovršeniku stoji na raspolaganju i opozicijska i opugnacijska tužba, a treća osoba, u čija se prava dirnulo ovršnim postupkom, može se poslužiti izlučnom tužbom.
