struka(e): fizika | astronomija
Paskvić, Ivan
hrvatski astronom, fizičar i matematičar
Rođen(a): Senj, prije 3. I. 1754.
Umr(la)o: Beč, 15. XII. 1829.

Paskvić, Ivan, hrvatski astronom, fizičar i matematičar (Senj, prije 3. I. 1754Beč, 15. XII. 1829). Studirao u Grazu (od 1778) i Budimu (od 1782). Na Sveučilištu u Budimu bio je asistent na katedri za fiziku (1784–89), profesor matematike (1789–97), te astronom i upravitelj zvjezdarnica u Budimu (1803–24); pod njegovim vodstvom izgrađena je nova zvjezdarnica koja je svečano otvorena 1815. Godine 1824. umirovio se u Beču. Bavio se mehanikom, matematikom, teorijom strojeva, astronomijom i višom geodezijom. Određivao je oblik Zemlje metodom njihala i postavio formulu za duljinu jednostavnoga sekundnog njihala na bilo kojem mjestu na Zemlji, odredio sploštenost Zemlje. Surađivao je s nekima od najvećih znanstvenika toga doba, a bio je u znanstvenoj korespondenciji s Carlom Friedrichom Gaussom. Glavna djela: Nastava matematičke analize i znanosti o strojevima (Unterricht in der mathematischen Analysis und Maschinenlehre, 1791), Izvod elementarnih izračunavanja u sfernoj astronomiji (Epitome elementorum astronomiae sphaerico-calculatoriae, 1810), Dodatak Izvodu elementarnih praktičnih izračunavanja u sfernoj astronomiji (Appendix ad Epitomen elementorum practicorum astronomiae sphaerico-calculatoriae, 1811), Počela cjelokupne teorijske matematike (Anfangsgründe der gesammten theoretischen Mathematik, I–II, 1812–13). Po njem je nazvan planetoid Paskvić (11191 Paskvic).

Citiranje:

Paskvić, Ivan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.6.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/paskvic-ivan>.