struka(e): kemijsko inženjerstvo | farmacija | medicina

paste (tal. pasta: tijesto < kasnolat. pasta < grč. παστή), mješavine različita sastava i polutvrde konzistencije. U medicini, ljekoviti pripravci čvrstoće tijesta. Služe pretežno za vanjsku primjenu. Kožne paste (pastae dermicae) primjenjuju se za liječenje kožnih bolesti. Srodne su ljekovitim mastima, od kojih se razlikuju po tome što uz masnu podlogu i ljekovite tvari sadrže veće količine netopljivih prašaka, poput cinkova oksida, kalcijeva karbonata, magnezijeva karbonata, kaolina, talka, škroba. Prema sastavu i čvrstoći podloge te količini prašaka razlikuju se: tvrde paste (pastae durae), mekane paste (pastae molles), paste s masnom podlogom (pastae unguinosae) i vodene paste (pastae aquosae).

Zubne paste sredstva su za čišćenje zubâ te za očuvanje zdravlja zubâ i parodonta. Isprva samo kozmetička, a danas i terapijska sredstva koja sadrže dodatke što mogu spriječiti ili ublažiti bolesti zubâ i parodonta (uklanjaju zubni plak, smanjuju učestalost zubnoga karijesa, gingivitisa, nastanka zubnoga kamenca te preosjetljivost zubâ). Glavni su sastojci zubnih pasta abrazivna, deterdžentna i terapijska sredstva, ovlaživači te dodatci za korekciju okusa i boje. Abrazivna sredstva čiste zube te uklanjaju površinske naslage i pigmentacije, a da pritom ne oštećuju površinu zubne cakline; uglavnom se rabe kremen, glinica i kalcijev difosfat. Glavni je deterdžentni dodatak zubnim pastama natrijev dodecil-sulfat, koji ima i znatno antibakterijsko djelovanje. Ovlaživači, npr. sorbitol, glicerol ili propilen-glikol, čuvaju postojanost pasta sprječavajući njihovo stvrdnjivanje. Kao djelotvorna antiplakna i antibakterijska sredstva pastama se dodaju fluoridi (natrijev fluorid, kositrov fluorid i dr.), potom triklosan, klorheksidin i dr. Otkako su 1970-ih uvedene zubne paste s fluoridima, znatno je smanjena učestalost karijesa. Danas su zubne paste (u novije doba i gelovi za čišćenje zubâ) najvažnija sredstva u prevenciji zubnoga karijesa.

Paste na bazi voska rabe se za laštenje površina, npr. poda (parketa) i cipela, a neke, osim za laštenje, i za čišćenje, npr. metalnih predmeta.

Citiranje:

paste. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 11.10.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/paste>.