Perejaslav (ukrajinski i ruski Переяслав [pereja'slaw] i [p’ir’ija'słaf]), grad na rijeci Trubiž, nedaleko od ušća u Dnjepar, Kijevska oblast, Ukrajina; 26 786 st. (2020). Leži u neposrednoj blizini Kanivskog akumulacijskog jezera na Dnjepru. Sačuvani su ostatci građevina iz razdoblja od X. do XIII. st. Elektrotehnička, prehrambena i drvna industrija. Pedagoško sveučilište; ima 30-ak tematskih muzeja (Muzej tradicionalne arhitekture i života u porječju srednjega Dnjepra, arheološki, pčelarski i drugi muzeji) organiziranih u Nacionalni povijesno-etnografski muzejski kompleks (rezervat; osnovan 1979).
Prvi se put spominje 907. Bio je glavni grad Perejaslavske Kneževine od sredine XI. st. do njezine propasti u monogolskoj invaziji 1239. Od sredine XIV. st. pod Litvom, nakon stvaranja poljsko-litavske države 1569. pod poljskom je krunom te je 1585. stekao status kraljevskoga grada. Ondje su se 1654. vodili pregovori između ukrajinskog hetmana Bogdana Hmeljnickoga i Rusije, koji su završili ujedinjenjem ukrajinskih kozačkih područja s Rusijom (Perejaslavski ugovor). Od 1667. i formalno pod Rusijom. Od 1943. zvao se Perejaslav-Hmeljnickij (Perejaslav-Hmel’nyc’kyj) dok mu 2019. nije vraćeno staro ime.
