struka(e):

pirit (latinski pyrites < grčki πυρίτης, prema πῦρ: vatra), kubični mineral, željezni sulfid (FeS2). Pojavljuje se u lijepim kristalima u obliku kocke (heksaedra) i pentagonskoga dodekaedra, no obično u zrnastim agregatima. Boje je zlatnožute, pa vrlo nalikuje zlatu. Udarcem čekića lako se mrvi u prah. Pirit može nastati kristalizacijom magme, hidrotermalnim i pneumatskim procesima te kristalizacijom iz vodenih otopina. Djelovanjem atmosferilija, vode i kisika lako se troši i prelazi u jedan od minerala koji tvore limonit (Fe2O3 ∙ xH2O), a pritom nastaje i slobodna sumporna kiselina. U mnogim se rudištima pirit na površini oksidirao u limonit, uz nastajanje tzv. željeznog klobuka. Limonit željeznoga klobuka može se iskorištavati kao odlična željezna ruda. Uz samorodni sumpor, pirit je glavni izvor sumpora i njegovih spojeva. Rabi se gotovo isključivo u proizvodnji sumporne kiseline, a samo iznimno i za dobivanje željeza.

Citiranje:

pirit. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 21.2.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/pirit>.