struka(e): ekologija
ilustracija
PLANKTON, biljni plankton, alge kremenjašice, Gyrosigma
ilustracija
PLANKTON, biljni plankton, svjetleći bičaši, Ceratium
ilustracija
PLANKTON, biljni plankton, svjetleći bičaši, Noctiluca
ilustracija
PLANKTON, biljni plankton, zelene alge, Closterium
ilustracija
PLANKTON, životinjski plankton, krednjaci, Globigerina
ilustracija
PLANKTON, životinjski plankton, mekušci, Clione
ilustracija
PLANKTON, životinjski plankton, mekušci, Janolos
ilustracija
PLANKTON, životinjski plankton, niži rakovi, Daphnia
ilustracija
PLANKTON, životinjski plankton, plaštenjaci, Doliolum
ilustracija
PLANKTON, životinjski plankton, plaštenjaci, Pyrosoma
ilustracija
PLANKTON, životinjski plankton, plaštenjaci, Salpa
ilustracija
PLANKTON, životinjski plankton, rebraši, Pleurobrachia
ilustracija
PLANKTON, životinjski plankton, svjetlari, Euphausia
ilustracija
PLANKTON, životinjski plankton, veslonošci, Cyclops
ilustracija
PLANKTON, životinjski plankton, zrakaši, Periphaena
ilustracija
PLANKTON, životinjski plankton, žarnjaci, Leusia
ilustracija
PLANKTON, životinjski plankton, žarnjaci, Physalia

plankton (njem. Plankton, prema grč. πλαγϰτός: koji luta, lebdi), svi biljni i životinjski organizmi koji lebde ili se ograničeno kreću u vodi, nošeni strujama i valovima. Po veličini plankton se dijeli na makroplankton (5 do 500 mm), mezoplankton (0,5 do 5 mm), mikroplankton (50 do 500 μm) i nanoplankton (5 do 50 μm). Ovisno o dubini raširenosti dijeli se na epiplankton ili fotoplankton (do dubine prodora svjetlosti u vodu, tj. 20 do 200 m), u kojem su najbrojnije fotosintetske alge, i batiplankton (ispod 200 m), koji se sastoji isključivo od životinja. Po periodu života koje planktonski organizmi provode u planktonu dijele se na holoplanktonske organizme, koji ondje provedu cijeli život (npr. neki rebraši i cijevnjaci), i na meroplanktonske organizme, koji u planktonu borave samo tijekom nekih faza svojega životnoga ciklusa (npr. ličinke nekih obrubnjaka, bodljikaša, plaštenjaka, rakova, jaja riba). Biljni plankton ili fitoplankton čine jednostanične alge, od kojih su u morskome planktonu najvažniji predstavnici kremenjašice (Bacillariophyta, Diatomeae), svijetleći bičaši (Pyrrhophyta, Dinoflagellatae) i kokolitoforidi (Coccolithineae), a u slatkovodnome planktonu zlatnožute alge (Chrysophyta) i zelene alge (Clorophyta). Biljni plankton prva je karika u prehrambenom ili trofičkom lancu vodenih ekosustava, a fotosintezom proizvodi 95% primarne org. tvari u oceanima. Fitoplankton je hrana mnogobrojnim vrstama životinjskoga planktona (npr. racima veslonošcima) i nekim ribama.

Životinjski plankton ili zooplankton čine mnoge skupine životinja: trepetljikaši (Ciliata), bičaši (Flagellata), zrakaši (Radiolaria), neki krednjaci (Foraminifera), spužve (Porifera), neki razvojni stadiji mahovnjaka (Bryozoa), žarnjaci (Cnidaria) i odrasli oblici rebraša (Ctenophora), niži rakovi (Entomostraca). Od mekušaca (Mollusca) u planktonu su češći samo puževi, a plaštenjaci (Tunicata) predstavljeni su mnogim vrstama. Neke skupine, poput planktonskih račića veslonožaca (Copepoda), važna su hrana riba, a neke kao npr. svjetlari (Euphausiacea, engl. krill) glavna su hrana kitova.

Dijelovi uginulih planktonskih organizama stvaraju talog na dnu oceana i mora (dijatomejski mulj, radiolarijski mulj) pa je plankton značajan za postanak nekih geol. formacija.

Citiranje:

plankton. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 2.12.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/plankton>.