pluto (felem), sekundarno biljno kožno tkivo nastalo djelatnošću plutnoga kambija ili felogena, sekundarnoga tvornoga tkiva koje najčešće nastaje u prvom sloju stanica ispod epiderme. Stanice felogena prema van proizvode stanice pravoga pluta, felem, a prema unutra često feloderm (→ periderma). Stanice pluta nepropusne su za vodu pa ubrzo ugibaju, a epiderma, odn. tkivo koje se nalazi izvan pluta, gubi vezu s unutarnjim živim tkivom pa redovito, ubrzo nakon nastanka pluta, ugiba i otpada. Tako pluto dospije na površinu stabla i posve preuzme ulogu epiderme (npr. na grančicama bazge) i zaštićuje biljku od isušenja, mehan. ozljeda, naglih klimatskih promjena i dr. U nekim slučajevima felogen može nastati u epidermi, npr. u gomoljima krumpira, kao i duboko ispod epiderme, npr. u dubljim dijelovima stabla, kada nastaje lila ili lup. Pluto u pravilu ne raste stalno, jer se felogen pretvara u sloj trajnih stanica pa njegova funkcija prestaje. Iznimno, felogen djeluje više godina (npr. u breze) ili trajno (npr. u hrasta plutnjaka). U nekih se biljaka naslage pluta ljušte i otpadaju poput vrlo tankih listića, kao npr. u breze, u koje je pluto bijele boje koja potječe od tzv. brezova kamfora ili betulina. U plutenim se stanicama breze betulin nalazi u obliku vrlo sitnih zrnaca koja potpuno reflektiraju svjetlosne zrake, pa je boja bijela.
Osobito debelo pluto zapadnomediteranskoga hrasta plutnjaka (Quercus suber) rabi se u različite svrhe (npr. za izradbu čepova, pojasa za spašavanje, plutača za ribarske mreže, za toplinsku i zvučnu izolaciju i dr.). Najbolje je ono sa stabala između 40 i 80 god. starosti. Najviše se pluta proizvodi u Portugalu i Španjolskoj, juž. Francuskoj, Italiji, Tunisu te u Japanu, gdje raste plutovo drvo (Phellodendron lavallei) iz por. rutvica (Rutaceae).
