struka(e): geografija, opća

Popocatépetl [popokate'petl], aktivni vulkan u srednjem Meksiku, 70 km jugoistočno od glavnoga grada Méxica; visok 5380 m (drugi po visini u Sjevernoj Americi). Iznad okolnog terena izdiže se oko 3000 m (relativna visina). Leži na graničnom području triju saveznih država – Puebla, Morelos i México. Stožasti je vulkan s kraterom dimenzija 400 m × 600 m. Granica šume na približno 4000 m, vječnoga snijega oko 4800 m; ledenjaci su zbog pojačane vulkanske aktivnosti nestali do 2001. U XX. st. učestale su manje erupcije (pretežno pepeo i plinovi; solfatare, fumarole). Sa sjevernije položenim vulkanom Iztaccíhuatlom (5215 m) čini jezgru nacionalnoga parka Iztaccíhuatl–Popocatépetl (osnovan 1935; obuhvaća 398 km²). Na obroncima i širem području oko vulkana nalazi se petnaestak samostana iz XVI. st. koji su na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine (od 1994. odnosno 2021).

Citiranje:

Popocatépetl. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 19.1.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/popocatepetl>.