potencijal (prema kasnolat. potentialis: moguć).
1. Općenito, ukupnost snage, moći, mogućnosti, sposobnosti (npr. umni potencijal).
2. U fizici, skalarna fizikalna veličina koja opisuje mogućnost djelovanja nekog polja (npr. gravitacijsko polje i električno polje) na česticu ili tijelo koje se u tom polju nalazi; količina potencijalne energije po jedinici fizikalne veličine koja opisuje česticu ili tijelo (npr. masa i električni naboj); u najširem smislu, funkcija poopćenih koordinata i poopćenih količina gibanja. S pomoću potencijala moguće je kvantitativno opisati djelovanje neke sile na neko tijelo. Prva derivacija potencijala s obzirom na bilo koji smjer u bilo kojoj točki prostora jednaka je iznosu komponenti jakosti polja u tom smjeru i u toj točki.
Električni potencijal (znak φ) opisuje kolika je potencijalna energija električnoga naboja u nekoj točki električnoga polja. Definira se obično kao mehanički rad W koji bi trebalo izvršiti da se probni naboj q dovede iz područja izvan toga polja u tu točku: φ = W/q. Mjerna jedinica električnog potencijala jest volt (V). Elektrostatski potencijal stvara električno polje mirujućega električnog naboja stalne jakosti. Električni potencijal točkastoga naboja elektrostatski je potencijal električnoga polja čestice zanemariva volumena. Električni potencijal dipola stvara električno polje dvaju raznoimenih izvora električnoga naboja jednaka iznosa. Električni potencijali proizašli iz vremenski promjenljivih električnih ili magnetskih polja nisu elektrostatski, npr. električni potencijali u izmjeničnim električnim strujnim krugovima. Elektrodni potencijal, jest električni napon između elektroda galvanskoga članka kada je anoda standardna vodikova elektroda, kojoj je električni potencijal po definiciji jednak nuli (φ = 0,000 V).
Gravitacijski potencijal (znak V) opisuje mehanički rad W koji je potrebno izvršiti da se masa nekog tijela m dovede iz područja izvan polja u neku točku unutar polja: V = W/m. Točka u kojoj je gravitacijski potencijal nula beskonačno je udaljena od bilo koje mase, pa je gravitacijski potencijal negativan na bilo kojoj konačnoj udaljenosti. Mjerna jedinica gravitacijskoga potencijala jest džul po kilogramu (J/kg).
Geopotencijal je Zemljin gravitacijski potencijal. Geopotencijalne plohe u svakoj točki imaju jednak geopotencijal, okomite su na smjer gravitacijske sile, okružuju Zemlju i na ekvatoru su nešto više nego na polovima. Geopotencijalna visina je nadmorska visina iznad srednje morske razine određena tako da uzima u obzir promjenu gravitacijskoga ubrzanja s visinom.
Nuklearni potencijal (znak V) opisuje uzajamno djelovanje nukleona i djelovanje između pojedinačnih nukleona i atomske jezgre. Nuklearni potencijal na velikoj udaljenosti jednak je nuli, na udaljenosti reda veličine nekoliko femtometara (1 fm = 10–15 m) poprima najveću negativnu vrijednost (sile su privlačne), na udaljenosti manjoj od 0,5 fm nuklearni potencijal jest pozitivan (sile su odbojne). Omogućuje razumijevanje strukture, stabilnosti i raspada atomskih jezgara. Izražava se s nekoliko oblika matematičkih izraza (potencijalna jama, Yukawin potencijal, Gaussov potencijal i dr.).
3. U matematici, skalarna funkcija (skalarno polje) φ (r) definirana krivuljnim integralom:
Funkcija φ (r) naziva se potencijalom vektorskoga polja V (r). Ako je V (r) gradijent neke funkcije U (r), onda je U (r) potencijal polja V (r). Izračunavanje potencijala ima veliku primjenu u fizici, odakle mu i potječe naziv. (→ divergencija; rotor)
