Prčanj, gradić i luka na zapadnoj obali Kotorskoga zaljeva u Boki kotorskoj, Crna Gora; 1130 st. (2011). Iz ranokršćanskoga razdoblja potječu ostatci crkve sv. Tome (IV. st.). Župna crkva Blažene Djevice Marije (građena po projektu Bernardina Maccaruzzija iz 1789; dovršena 1909) ima tlocrt latinskoga križa i trobrodne bazilike s kupolom, razvedeno pročelje i bogato dekoriranu unutrašnjost. Uz crkvu je mala umjetnička zbirka (slike Tripa Kokolje, Celestina Mate Medovića, Giovannija Battista Piazzette i dr.). Barokne palače obitelji Buća, Verona, Beskuća, Luković i dr. Ribarstvo; turizam. Prčanj je rodno mjesto Ivana Visina, pomorskoga kapetana koji je na brodu Splendido oplovio svijet (1852–59). – Područje današnjega grada bilo je nastanjeno već u neolitiku. Nakon propasti ilirskoga kraljevstva 167. pr. Kr. ušao je u sastav rimske provincije Ilirika, poslije Dalmacije. Od druge polovice V. st. nalazi se u sastavu Bizantskoga Carstva, koje ga je pripojilo Kotoru. U sastavu kotorske autonomne komune bio je do početka XVIII. st., kada postaje jednim od najvažnijih trgovačko-pomorskih gradova na istočnoj obali Jadrana. God. 1704. dobio je status općine, a 1747. status pomorskoga grada. Nakon pada Mletačke Republike bio je pod austrijskom (1797–1806; 1814–1918), ruskom (1806–07) i francuskom vlašću (1807–13). U dvorištu franjevačkoga samostana, u kojem se 1739–1870. nalazila pomorska škola, održana je 1848. Narodna skupština narodnih prvaka Boke kotorske, na kojoj je donesena rezolucija o ujedinjenju južnoslavenskih naroda u sklopu Habsburške Monarhije u jedinstvenu državnu zajednicu. Sredinom XIX. st. Prčanj je imao 42 broda duge i 9 brodova obalne plovidbe, 90 pomorskih kapetana i 400 mornara te nekoliko pomorskih škola. Od 1918. u sastavu je Kraljevine SHS i Jugoslavije kao dio Cetinske oblasti (1922–29) i Zetske banovine (1929–41). Za II. svjetskog rata Prčanj je bio pod talijanskom i njemačkom okupacijom, premda je nakon kapitulacije Italije 1943. bio priključen NDH kao dio Velike župe Dubrave. Nakon II. svjetskog rata u sastavu Crne Gore.
