struka(e): lingvistika i filologija | likovne umjetnosti

purizam (od latinski purus: čist) (čistunstvo).

1. U jezikoslovlju, skrb o vlastitom jeziku opiranjem pretjeranomu unosu stranih jezičnih elemenata. Kao oblik jezične kulture prisutan je u svim jezicima, samo je različite jačine, što ovisi i o povijesnim čimbenicima. Ako je isključiv, ograničava spontanu uporabu jezika, a ako je umjeren, potiče jezičnu kreativnost. Stalni je pratilac hrvatskog jezika od početka pismenosti, a u nepovoljnim povijesnim razdobljima pridonio je očuvanju jezičnoga identiteta. Provodio se stvaranjem novotvorenica i prevedenica, prilagodbom posuđenica i posuđivanjem iz ukupnoga korpusa hrvatskog jezika.

2. U slikarstvu, pokret proizišao iz kubizma koji je težio pročišćenim i pojednostavnjenim geometrijskim oblicima, a nadahnjivao se mehanizmom strojeva. Načela purizma iznijeli su u manifestu Nakon kubizma (1918) slikar A. Ozenfant te slikar, arhitekt i teoretičar arhitekture Le Corbusier. Svoje ideje iznosili su u časopisu L’Esprit Nouveau između 1920. i 1925. Purizam je utjecao na neoplasticizam, europski konstruktivizam i Bauhaus.

Citiranje:

purizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 25.7.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/purizam>.