struka(e): geografija, opća

Qinghai [ćʰiŋxai] (pinyin; tradicionalno Ch’inghai [čʰiŋhai] i Tsinghai [ciŋhai]), pokrajina u središnjoj Kini; 722 300 km², 5 923 957 st. (2020). Ubraja se među najveće, ali i najslabije naseljene kineske pokrajine. Stanovnici (gustoća naseljenosti samo 8,2 st./km²) su Kinezi (Han), Tibetanci, Mongoli te etničke manjine. Oko 90% ukupne površine obuhvaćaju planine (Qilian, istočni ogranci gorja Kunlun) i visoki ravnjaci Tibetskog visočja; prosječna je visina oko 4000 m, a najviša 6860 m u Kunlunu (vrh Bukadaban Feng) na granici s autonomnom regijom Xinjiang. Sjeverozapadnim i središnjim dijelom pokrajine pruža se Qaidamska zavala (prosječna visina 2700 do 3000 m). Ravnjaci se spuštaju prema istoku do 1650 m visine. Planinsko područje Bayan Har (južno od Kunluna) razdvaja izvorišne tokove rijeka Huang He (na sjeveru) i Yangtze (na jugu). Zbog položaja na dodiru (kolizija) Euroazijske i Indijske tektonske ploče jaka je seizmička aktivnost (česti potresi). Među mnogobrojnim se slanim jezerima površinom ističe Qinghai Hu, najveće u Kini. Klima je kontinentalna sa srednjom temperaturom u siječnju –15 °C, a u srpnju 8 °C; godišnja količina oborina iznosi do 500 mm. Vegetacija se uglavnom sastoji od travnatih i grmovitih stepa. Stočarstvo (ovce, goveda, konji, jak) rašireno je na zapadu, a poljodjelstvo na istoku pokrajine. Na obradivim površinama (pretežno u porječju Huang Hea) uzgaja se pšenica, ječam i krumpir. Na području Qaidama iskorištavaju se bogata ležišta prirodnoga plina i nafte, azbesta, litija, magnezija i različitih soli. Veliki hidroenergetski potencijal riječnih tokova iskorištava se za proizvodnju struje u hidroelektranama na gornjem toku Huang Hea (Longyangxia, 1992; Lijiaxia, 1996). Uz tradicionalnu tekstilnu proizvodnju, razvila se prehrambena, metaloprerađivačka i kemijska industrija, uglavnom na širem području Xininga. Prometna je mreža zbog planinskoga reljefa i rijetke naseljenosti slabije razvijena nego u drugim dijelovima Kine; glavno je cestovno čvorište Xining, kroz koji prolazi i željeznička pruga koja zapadne dijelove pokrajine (Golmud) povezuje sa srednjom i istočnom Kinom (preko Lanzhoua) te s Tibetom (Lhasa, od 2006) na jugozapadu; odvojak željezničke pruge iz Golmuda prema Dunhuangu (Gansu) na sjeveru dovršen je 2019. Glavni je grad i zračna luka Xining.

Citiranje:

Qinghai. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.7.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/qinghai>.