rendgenij, kemijski simbol Rg (novolat. roentgenium, prema Wilhelmu Conradu Röntgenu), umjetni radioaktivni kemijski element atomskoga broja 111. Nalazi se u 7. periodi periodnoga sustava elemenata. Ubraja se u prijelazne elemente (→ transuranijski elementi).
Otkriće
Prvi je put dobiven 1994. u Helmholtzovu centru za istraživanje teških iona GSI u Darmstadtu bombardiranjem bizmutova izotopa 209Bi niklovim izotopom 64Ni u linearnom akceleratoru. Prije nego što je Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (engl. International Union of Pure and Applied Chemistry, akronim IUPAC) priznala njegovo postojanje i potvrdila mu trajno ime (2004) sustavno mu je ime bilo unununij (novolat. unununium) s kemijskim simbolom Uuu.
Fizikalna i kemijska svojstva
Do 2024. bilo je poznato osam izotopa rendgenija s masenim brojevima 272 do 286. Svi su nestabilni i radioaktivni. Nema tehničke važnosti.
Osnovni podatci o kemijskom elementu
| Ime kemijskog elementa |
Rendgenij |
| Kemijski simbol |
Rg |
| Atomski broj |
111 |
| Relativna atomska masa |
(282), relativna atomska masa izotopa 282Rg iznosi 282,17 |
| Skupina elemenata |
Prijelazni metali |
| Elektronska konfiguracija |
\(\displaystyle {\rm [Rn]}5f^{14}6d^{10}7s^{1}\) (predviđena) |
| Koeficijent relativne elektronegativnosti prema L. C. Paulingu |
Nema podataka |
| Oksidacijski brojevi |
Nema podataka |
| Agregacijsko stanje pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Čvrsto (predviđeno) |
| Gustoća pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Talište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Vrelište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Otkriće |
1994. Sigurd Hofmann (1944–2011) sa suradnicima |
| Izotopi |
Do 2024. bilo je poznato osam radioizotopa od kojih 286Rg ima najdulje vrijeme poluraspada približno 11 min. Nema stabilnih izotopa. |
