Repozijan (latinski Reposianus [reposi·a:'nus]), rimski pjesnik (?, između III. i V. st.). Najvjerojatnije rodom iz sjeverne Afrike. U rukopisu tzv. Latinske antologije s kraja VII. ili početka VIII. st. sačuvao se njegov epilij Ljubovanje Marsa i Venere (De concubitu Martis et Veneris) koji u 182 heksametra pripovijeda o Vulkanovu (Hefestovu) razotkrivanju ljubavne intrige između boga rata Marsa (Aresa) i božice ljubavi Venere (Afrodite). Repozijanovu književnu obradbu toga motiva, preuzetoga iz osmoga pjevanja Homerove Odiseje, odlikuje kasnoantički naglasak na slikovitim opisima krajolika, što ga je potaknulo na neovisnost u izboru mjesta radnje koja se odvija u pitoresknom gaju pokraj Biblosa (što je u vezi s kultom Adonisa i Venere), a ne u Vulkanovu domu, kao u izvornoj književnoj inačici mita. Čitava epizoda usto poprima moralistički obrat preuzet iz Ovidijevih Metamorfoza. Neke jezične osobine upućuju na Auzonijev, a prizor Aresa u Venerinu zagrljaju na Lukrecijev utjecaj. Budući da se nagoviještena radnja ne razvija dalje, čini se da je sačuvan tek ulomak veće pjesničke cjeline.
