rovaši, pravi (Scincidae), najmnogobrojnija por. guštera s približno 1200 poznatih vrsta. Tijelo im je lagano ili izrazito izduljeno, dugo 3 do 12 cm, njuška duga, lubanja razmjerno sploštena. Rep je obično dug. Donji je kapak na očima proziran pa mogu gledati zatvorenih očiju (prilagodba životu u pijesku). Neki su u potpunosti izgubili udove (npr. rodovi Brachymeles, Isopachys), neki djelomično (npr. rod Lerista). Uglavnom su mesožderi, a neki jedu i biljnu hranu. Aktivni su uglavnom danju, iako postoje i sumračne i vrste aktivne noću. Neke vrste legu jaja, a oko 45% je živorodnih. Spretno se i brzo kreću kroz pijesak. Rašireni su širom svijeta, pod zemljom, na tlu, na granama drveća i u vodi. Žive i na suhim pjeskovitim mjestima; česti su u vrućim krajevima Australije, Afrike, Indije i na otocima Tihog oceana. Predstavnici: iberski rovaš (Chalcides bedriagae), troprsti rovaš (Ch. chalcides) i pustinjski rovaš (Scincus scincus). Posljednju vrstu, koja živi u pustinjama sjev. Afrike, smatrali su ljekovitom životinjom, te su ga, osušena ili spaljena, u obliku praha prodavali kao lijek ili protuotrov.
