struka(e): agronomija

šampanjac, prirodno pjenušavo bijelo vino koje potječe iz francuske povijesne pokrajine Champagne. Proizvodi se dvostrukom fermentacijom prvorazrednih vina, uz dodatak šećera i posebne kulture kvasca (Saccharomyces cerevisiae). Prva se fermentacija odvija u bačvama, a druga u bocama, na niskoj temperaturi tijekom najmanje 1,5 god., a optimalno 4 godine. Nakon dovršene fermentacije u bocama, odstrani se nastali talog, nadoknadi se manjak vina i boce se ponovno začepe. Vinogradi za proizvodnju šampanjca pokrivaju strogo ograničenu regiju između Reimsa, Epernaya i Aya, pretežno u departmanu Marne, a manjim dijelom u departmanima Aube i Aisne. Iako je naziv šampanjac međunarodno zaštićen (Madridskim ugovorom, 1891., i Versailleskim ugovorom, 1919), u nekim se zemljama (npr. SAD koji nije potpisao Versailleski ugovor) upotrebljava kao tzv. polugeneričko ime. Zato se diljem svijeta za pjenušce proizvedene postupkom izradbe šampanjca rabe drukčija imena, npr. cava (Španjolska), spumante (Italija), sekt (Njemačka). – Autor prvoga namjerno proizvedenoga pjenušca bio je engleski znanstvenik i liječnik Christopher Merrett (1614–95), barem 30 godina prije benediktinca Pierrea Pérignona (1638–1715), kojega se smatralo njegovim izumiteljem. Proizvodnja komercijalnoga pjenušavoga vina u Francuskoj datira iz 1535., a šampanjca iz 1700. Najstariji podrum u kojem se od 1729. proizvodio šampanjac jest Ruinart u Reimsu.

Citiranje:

šampanjac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.6.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/sampanjac>.