Sanski Most, grad na rijeci Sani i njenim pritocima, 31 km jugozapadno od Prijedora, zapadna Bosna, BiH (Federacija BiH); 16 913 st. (2013; 17 144 st., 1991). Hamza-begova džamija (XVI. st.; srušena 1992., obnovljena 2000). Drvna, tekstilna industrija, proizvodnja termoizolacijskih materijala i dr. U blizini izvori termalne sumporne vode Ilidža (banja Ilidža; 32 °C), rudnik smeđeg ugljena (Kamengrad); ležišta kremenoga pijeska i gline. – U Sanskome Mostu nađeni su tragovi prapovijesnog naselja (VI. do III. st. pr. Kr.) s velikom nekropolom (176 grobova) iz željeznoga doba. Među grobnim nalazima ističu se importirani predmeti iz Grčke (knemide, tj. nazuvci) i Italije (keramika). Nedaleko od nekropole otkriveni su tragovi koji upućuju na to da je naselje bilo metalurgijsko središte (ognjišta, peć za taljenje rude, kovački alat). – U XIII–XV. st. područje Sanskoga Mosta bilo je u sastavu županije Sana, koja se nalazila u slavonskome kraljevstvu te je 1499. došla pod osmansku vlast. U XVI–XVIII. st. na području Sanskoga Mosta nalazile su se nahije Kamengrad i Sana. God. 1717. u sklopu novoosnovanoga kadiluka Kamengrad spominje se utvrđeni grad Džisr-i Sana (tur. Sanski Most), koji je tijekom XVIII. st. postao središtem kapetanije. Nakon austrougarske okupacije 1878. Sanski Most postao je središtem kotara.