struka(e): povijest, opća | likovne umjetnosti
ilustracija
SECESIJA, B. Čikoš-Sesija, Saloma, 1919., Osijek, Galerija likovnih umjetnosti
ilustracija
SECESIJA, češka vaza, 1899., Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt
ilustracija
SECESIJA, G. Klimt, Judita i Holoferno, 1901., Beč, Österreichische Galerie Belvedere
ilustracija
SECESIJA, I. Meštrović, Zdenac života, 1905., Zagreb, Trg maršala Tita
ilustracija
SECESIJA, O. Wagner, kupola crkve Am Steinhof, 1906., Beč
ilustracija
SECESIJA, uzorak tekstila koji je dizajnirao član Wiener Werkstätte
ilustracija
SECESIJA, V. Bastl, kuća Kallina, 1903-04., Zagreb, Gundulićeva 21
ilustracija
SECESIJA, vitraji na prozorskim staklima u Sveučilišnoj knjižnici

secesija (lat. secessio: razdruživanje).

1. U likovnim umjetnostima, naziv za skupine umjetnika koji su se u mnogim europskim umjetničkim središtima, os. u Austriji i Njemačkoj, odcijepili potkraj XIX. st. od konzervativnih, često službenih akademskih umjetničkih društava i osnovali udruge novih umjetničkih smjerova (münchenska, bečka, berlinska secesija); također naziv za umjetnost kraja stoljeća (fin de siècle) u srednjoeuropskim državama i jedan od uvriježenih termina za međunarodni stil (stil 1900) između 1895. i 1905 (u Francuskoj art nouveau, u Njemačkoj i Austriji Jugendstil, u Italiji Arte floreale ili Stile Liberty, u Španjolskoj Modernismo, u Velikoj Britaniji Modern Style). Osnovne su značajke secesije u slikarstvu, grafici, kiparstvu i primijenjenoj umjetnosti uzbibane valovite i vijugave linije, plošnost i stilizacija biljnih, os. cvjetnih, i geometrijskih ornamenta, naglašena dekorativnost te asimetričnost, a u graditeljstvu nova prostorna rješenja omogućena uporabom novih materijala (betonsko-željezne konstrukcije). Začetnici bečke secesije, okupljeni oko časopisa Ver Sacrum, bili su slikar i grafičar G. Klimt, oblikovatelj predmeta primijenjene umjetnosti i slikar Koloman (Kolo) Moser te arhitekti J. Hoffmann (osnivač i utemeljitelj radionice Wiener Werkstätte, koja se bavila obnovom umjetničkoga obrtâ), J. M. Olbrich (izložbeni paviljon Secesija, 1897–98., simbol novoga umjetničkog pokreta) i O. Wagner (kuća Majolika, 1899; postaja gradske željeznice na Karlsplatzu, 1901). Bečka je secesija manje ili više utjecala na sve zemlje Habsburške Monarhije.

U Hrvatskoj se secesija javila pod bečkim utjecajima potkraj XIX. st. Skupina umjetnika istupila je 1896. iz Društva umjetnosti i osnovala Umjetnički krug, a 1897. Društvo hrvatskih umjetnika pod vodstvom V. Bukovca (R. Frangeš-Mihanović, R. Valdec, R. Auer, M. Cl. Crnčić, B. Čikoš-Sesija, O. Iveković, F. Kovačević, M. Rački, nešto kasnije I. Tišov i S. Raškaj). Publicist I. Pilar u časopisu Vienac objavio je 1898. raspravu Secesija, studija o modernoj umjetnosti, u kojoj se zauzimao za novu umjetnost i njezina načela (apsolutnu slobodu stvaranja, pojednostavnjivanje oblika, obogaćivanje sadržaja, demokratizaciju) te nove medije (reprodukciju i plakat). Godine 1908. osnovano je društvo likovnih umjetnika Medulić u Splitu. Ideje moderne arhitekture koje je u Beču zastupao O. Wagner prenio je u Zagreb njegov učenik V. Kovačić, koji je 1906. zajedno sa S. Podhorskim i V. Bastlom osnovao Klub hrvatskih arhitekata u okviru kojega su modernu arhitekturu zastupali u Zagrebu H. Ehrlich, E. Schön, J. Vancaš, A. Baranyai, I. Fisher, L. Kalda, R. Lubynski i D. Sunko, u Splitu Š. Nakić, P. Senjanović, K. Tončić, u Osijeku V. Aksamović i A. Slaviček. U primijenjenoj umjetnosti i grafičkom oblikovanju secesiju je najpotpunije predstavljao T. Krizman.

2. Akcija konstitutivne jedinice savezne države kojom sastavnica napušta federalni savez. U ustavnopolitičkom smislu najčešće se smatra neustavnom te ju savezne vlasti ne toleriraju. Jedan od rijetkih federalnih ustava s odredbom o mogućnosti secesije bio je Ustav SSSR-a prije raspada 1991.

3. U povijesti SAD-a, odcjepljenje 11 država od federalne unije Sjedinjenih Američkih Država (1861) i osnutak nove državne zajednice Konfederativne Američke Države ili Konfederacije, pod predsjedništvom J. Davisa. Ta je secesija južnih država bila izravan povod izbijanju Američkoga građanskoga rata (1861–65).

4. U povijesti antičkoga Rima → mons sacer

Citiranje:

secesija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/secesija>.