Severin na Kupi, naselje u Gorskome kotaru, 38 km zapadno od Karlovca; 113 st. (2021). Leži na 200 m apsolutne visine, nad Kupom, uz cestu Zagreb–Rijeka. Frankapanski kaštel s perivojem i kapelom sv. Florijana. Tranzitni turizam (cestovno odmorište na Lujzinskoj cesti). – Nastao na području Modruške županije, od XVI. st. nalazio se u posjedu Frankapana, koji su ondje podigli kaštel (zabilježen u vrelima od 1558). God. 1577–80. kaštel su držali Zrinski, a zatim ponovno Frankapani. Za osmanskih provala u XVI. st. cijeli je severinski kraj bio opustošen. Nakon urote Zrinskih i Frankapana (1671) kaštel je najprije preuzela ugarska, a zatim gradačka komora. God. 1682. Leopold I. Habsburški darovao ga je pukovniku Ivanu Franji Oršiću. Prema Severinu na Kupi nazvana je Severinska županija, upravna jedinica koju je 1776. osnovala Marija Terezija na području od Kupe do sjevernoga Jadrana, uključujući i grad Rijeku. Postojala je do 1786., kada je njezin goranski dio bio pripojen Zagrebačkoj županiji, a priobalni pojas od Rijeke do Novoga Vinodolskoga postao Ugarskim primorjem. God. 1803. obitelj Oršić dala je preurediti nekadašnji frankapanski kaštel u dvorac. Od 1809. do 1813. Severin na Kupi bio je pod francuskom upravom kao dio Ilirskih pokrajina. U međuvremenu je Lujzinskom cestom bio povezan s Karlovcem i Rijekom. Od 1816. do 1822. pripadao je Kraljevini Iliriji, nakon čega je bio vraćen banskoj Hrvatskoj. God. 1823. Karlo Oršić prodao je dvorac plemiću A. Vraniczanyju Dobrinoviću, koji ga je zajedno s lokalnim vlastelinstvom držao u posjedu do sredine XIX. st. Za hrvatskoga narodnoga preporoda dvorac je bio okupljalište hrvatskih domoljuba, a nakon oštećenja u II. svjetskom ratu bio je obnovljen 1958–59.
