Sidon (također Sajda, arapski Ṣaydā [ṣa'jda:]), grad i luka u Libanonu, na obali Sredozemnoga mora; 250 000 st. (2014). Trgovačko središte bogate poljoprivredne okolice (voćarstvo, žitarice). Ribolov. Na obali nedaleko od grada završava 1720 km dug naftovod (TAP) koji vodi s naftonosnih polja u Saudijskoj Arabiji; preradba nafte. Mnogobrojni ostatci antičkih (hramovi, grobovi) i srednjovjekovnih (križarske utvrde iz XIII. st.) građevina. Upravno je središte guvernata Južnoga Libanona (arapski al-Ǧanub). Autocestom povezan s Bejrutom. – Feničko naselje (fenički ṣdn) s kraja III. tisućljeća pr. Kr. Od XVI. do XIII. st. pr. Kr. najjača država-grad u Feniciji i najvažnija luka u Sredozemlju. Kasnije pod vlašću Asiraca i Perzijanaca. Pod Aleksandrom Velikim (grčki Σιδών, Sidṓn), Ptolemejevićima, Seleukidima i Rimljanima (Sidon; od 64. pr. Kr.) imao je stanovitu autonomiju. Grad su zauzeli 637. Arapi, 1110. i 1228. križari, a 1260. opustošili su ga Mongoli. Pod osmanskom je vlašću bio od 1517. godine (Sayda); u XVIII. st. središte pašaluka. Godine 1920. pripojen je Libanonu.