Singapur (engl. i tamilski Singapore, kin. Xinjinapo, malajski Singapura), država na jugu Malajskoga poluotoka; obuhvaća 699,4 km².
Prirodna obilježja
Singapur se sastoji od glavnog otoka Singaporea i 62 okolna otočića, od kojih su najprostraniji umjetni otok Jurong te Pulau Tekong, Pulau Ubin i Sentosa. To je brežuljkasto područje s najvećom visinom 166 m (Bukit Timah). Glavni otok s malajskim kopnom povezuje umjetno izgrađen nasip preko prolaza Johore. Njime vodi cesta i željeznička pruga. Klima je tropska s jednoličnim temperaturama i obilnim oborinama. Srednja dnevna temperatura kreće se od 23,9 do 26,8 °C, a maksimalna iznosi 30,9 °C. Godišnja količina oborina iznosi 2345 mm; najviše kiše padne u razdoblju studeni–siječanj.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2000., Singapur ima 4 027 900 st., a prema procjeni iz 2006. god. 4 483 900 st. ili 6411,1/km². Od toga je 3 608 500 stalnih stanovnika, odnosno stanovnika sa singapurskim državljanstvom. Stanovnici su Kinezi (76,8%), Malajci (13,9%), Indijci (najviše Tamili; 8,4%) i dr. (0,9%; Arapi, Židovi, Japanci, Pakistanci). Po vjeroispovijesti su budisti i taoisti (53,9%), muslimani (14,9%), protestanti (8,7%), katolici (4,1%), hinduisti (3,3%) i dr. (0,6%); nereligioznih je 14,5%. Prosječni godišnji porast stanovništva iznosi 1,5% (1998–2003) i veći je od prirodnoga priraštaja (0,57%, odnosno 5,7‰, 2005) zbog useljavanja. Natalitet iznosi 10,0‰ (2005), mortalitet 4,3‰ (2005), a mortalitet dojenčadi 2,1‰ (2005). U dobi je do 14 godina 21,5% st., od 15 do 54 god. 64,0%, a u dobi od 55 i više godina 14,5% st. (2000). Očekivano trajanje života iznosi 78,0 god. za muškarce, odnosno 82,0 god. za žene (2005). U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu zaposleno je 0,3% aktivnih stanovnika, u industriji, građevinarstvu i rudarstvu 24,0% st. te u uslužnim djelatnostima 75,7% (2001). Postoje tri sveučilišta, od kojih je nacionalno osnovano 1905; službeni su jezici engleski, kineski, malajski i tamilski. Glavni grad, gospodarsko i kulturno središte je Singapore.
Gospodarstvo
Intenzivan gospodarski razvoj Singapura započinje u drugoj polovici 1960-ih, tada uglavnom u području tekstilne industrije te remonta brodova. Istodobno se poticanjem slobodne trgovine i stabilnim poslovnim okružjem počinju privlačiti multinacionalne korporacije i izravne strane investicije opseg kojih je utjecao na rast bankarskoga sektora pa Singapur postaje jedno od glavnih međunarodnih financijskih središta. Početkom 1970-ih singapursko se gospodarstvo počinje orijentirati na izvoz te od tada rastu ulaganja u strojarstvo, elektroniku, računalnu i farmaceutsku industriju, razvija se i naftna industrija te se grade velika brodogradilišta (Singapur je 1975. prema opsegu tranzitne djelatnosti bio treća teretna luka na svijetu, iza Rotterdama i New Yorka). S obzirom na to da je početkom 1980-ih stopa rasta industrijske proizvodnje bila niža u odnosu na povećanje BDP-a, sredinom toga desetljeća pokrenuta je daljnja diversifikacija gospodarstva, napose u neindustrijskim sektorima. Od kraja 1990-ih prevladavaju ulaganja u znanstvena i tehnološka istraživanja, obrazovanje, digitalnu infrastrukturu, biotehnologiju, financijske tehnologije i umjetnu inteligenciju (otvaraju se mnogobrojni istraživački instituti i tehnološki parkovi). Danas je Singapur globalno financijsko i logističko središte, a ulaganja u infrastrukturu, osobito zračnu luku Changi i automatizirani kontejnerski terminal Tuas Mega Port, ojačala su njegovu ulogu u međunarodnim lancima opskrbe. Vrijednost singapurskoga BDP-a 2024. bila je 547,4 milijarde USD (rast od 4,4% u odnosu na 2023). U njegovu sastavu najveći je udjel imao uslužni sektor (više od 78%; unutar njega najviši su udjeli trgovine na veliko od 20,3% te financija i osiguranja od 14,3%), potom industrijski (21,4%), dok je udio poljoprivrede približno 0,3%. Stopa nezaposlenosti iznosila je 2%, inflacije 2,4%, dok je udjel javnoga duga u BDP-u bio 173%. Istodobno je ukupna vrijednost izvoza bila 674,5 milijarda USD, a uvoza 611,4 milijarde USD. Najvažniji singapurski vanjskotrgovinski partneri bili su Kina (170 milijarda USD), Malezija (138,6 milijarda USD), SAD (132 milijarde USD) i zemlje Europske unije (100 milijarda USD). Najvažniji izvozni proizvodi bili su strojevi i prijevozna sredstva (65%), kemijski (12,4%) te industrijski proizvodi (10,3%), a te skupine proizvoda na gotovo istim razinama dominiraju i u uvozu.
Promet
Od ukupno 3500 km cesta, 164 km su autoceste (2017). Željeznička mreža duga je 229,7 km. Singapurska teretna luka jedna je od najprometnijih na svijetu (622,9 milijuna tona 2024). Glavna je međunarodna zračna luka Changi (otvorena 1981).
Novac
Novčana je jedinica singapurski dolar (S$; SGD); 1 dolar = 100 centa.
Povijest
Malajci sa Sumatre utemeljili su početkom XI. st. naselje i nazvali ga Tumasek. Ubrzo su ga zauzeli Indijci i promijenili mu ime u Singhapura (sanskrt.: lavlji grad). God. 1377. naselje su zauzeli i uništili Javanci; poslije je otok Singapore dugo služio gusarima za utočište. U XIV. st. bio je u sastavu javanske države Majapahit, a u XV. st. u njegovu su luku uplovljavali indijski, kineski, sijamski, malajski i dr. brodovi. God. 1819. britanska Istočnoindijska kompanija osnovala je u Singapuru svoju faktoriju, a 1824. otkupila je sav otok od vladara susjednoga Johorea; 1826. Singapur je spojen s Penangom i Melakom u upravnu jedinicu Straits Settlements, koja je 1867. postala britanskom krunskom kolonijom. U XIX. st. Singapur se razvio u značajno trgovačko središte i jednu od najvećih luka na svijetu. S obzirom na važan geostrateški položaj Singapura, Britanci su 1921. odlučili na otoku izgraditi pomorsko-zračnu bazu, koja je između dva rata postala glavno britansko uporište na Dalekom istoku. Za II. svjetskog rata Japanci su se, nadirući niz Malajski poluotok, s nadmoćnim snagama iskrcali na Singapore (8. II. 1942). Britanske su se postrojbe nakon kratkog otpora povukle u grad i tvrđavu, koju su Japanci, blokiravši ju s kopna i mora, prisilili 15. II. 1942. na kapitulaciju. Singapur je bio pod japanskom okupacijom sve do kraja rata.
Britanska vlast obnovljena je 1945., a 1946. Singapur je postao krunska kolonija. Ograničena samouprava bila je uvedena 1955. Na izborima 1959. pobijedila je Stranka narodne akcije (PAP), a njezin lider Lee Kuan Yew postao je premijer te je uspostavio umjereno autoritarni režim, ali uz snažan naglasak na meritokraciji, ostavši na položaju do 1990. Neovisnost je bila proglašena 31. VIII. 1963., a potom se Singapur priključio Malezijskoj Federaciji, iz koje je istupio u kolovozu 1965. nakon čega je 22. XII. proglašena republika. Singapur je bio jedan od osnivača ASEAN-a 1967. Morska granica s Indonezijom određena je 1974. Od kraja 1970-ih spori se s Malezijom oko otoka Batu Puteh (poznat i kao Pulau Batu Puteh ili Pedra Branca). Goh Chok Tong bio je premijer 1990–2004., a tijekom 1990-ih povremeno su bili isticani zahtjevi za većom demokratizacijom. Od 2004. premijer je bio Lee Hsien Loong (najstariji sin Lee Kuan Yewa), a njega je 2024. na premijerskom položaju naslijedio Lawrence Wong. Logističke usluge Singapur pruža ratnoj mornarici SAD-a (na osnovi sporazuma iz 1968. i 1991); u srpnju 2005. sa SAD-om je dogovorena obrambena i sigurnosna suradnja (SAD koristi vojno pomorsku bazu Changi). PAP pobjeđuje velikim većinama na svim parlamentarnim izborima od neovisnosti, tako i 2025.
Politički sustav
Prema Ustavu od 16. IX. 1963 (s više amandmana u razdoblju 1965–2023) Singapur je parlamentarna republika. Predsjednik republike poglavar je države i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Biraju ga građani na općim izborima za mandat od 6 godina (kandidati za predsjednika moraju biti državljani Singapura stariji od 45 godina). Izvršnu vlast ima vlada, odgovorna parlamentu, na čelu koje je premijer. Njega imenuje predsjednik republike, iz redova zastupnika (u praksi premijer je uvijek vođa većinske stranke u parlamentu). Zakonodavnu vlast ima jednodomni parlament (Parliament). Broj zastupnika varira ovisno o broju imenovanih; od 2025. parlament ima 99 zastupnika, 97 izabranih i još dva koja je imenovao predsjednik republike. Mandat je izabranih zastupnika 5 godina, a imenovanih 2,5 godine. Biračko je pravo opće, jednako i obvezno, a imaju ga svi državljani s navršenom 21 godinom života. Sudbenu vlast imaju Vrhovni sud, koji se sastoji od Apelacijskog suda i Visokog suda, suce kojih imenuje predsjednik republike na prijedlog premijera, te niži sudovi. Nacionalni blagdan: Nacionalni dan, 9. kolovoza (1965).
Političke stranke
Stranka narodne akcije (People’s Action Party – akronim PAP), osnovana 1954., stranka je desnoga centra. Isprva stranka ljevice, od 1961. prešla je na socijalno-liberalna te umjereno konzervativna stajališta. Na vlasti je neprestano od 1959., od neovisnosti 1965. do 1980. osvajala je sva mjesta u parlamentu, potom, od izbora 1984., nikada manje od 89% zastupničkih mjesta (2025. ima 87 od 97 izabranih zastupnika). Radnička stranka (Worker’s Party – akronim WP), osnovana 1957., stranka je ljevice. U parlament je prvi put ušla 1984. U oporbi je od osnutka, na svim izborima (osim 1991. i 2001) druga je po broju zastupnika, ali znatno iza PAP-a (2025. osvaja 10 od 97 zastupničkih mjesta)