struka(e): filozofija

solipsizam (novolatinski solipsismus, od latinski solus: sam, jedini + ipse: sam [osobno]), stajalište da ne postoji ništa drugo osim nečijega vlastitog uma i mentalnih stanja. Dualističke teorije poput Descartesove i idealističke teorije poput Berkeleyeve otvorene su skeptičkim prigovorima i optužbi za solipsizam. Ako imam sigurno znanje jedino vlastitog uma i svojih mentalnih stanja, onda ne mogu sigurno znati da postoje umovi drugih i općenito da postoji izvanjski svijet, pa sam stoga prisiljen tvrditi da sigurno znam da postoji jedino moj um i moja mentalna stanja. Solipsizam je teško definitivno opovrgnuti, što je za I. Kanta »skandal za filozofiju i opći ljudski um«. Osim spomenutoga metafizičko-epistemološkoga, postoje i druge vrste, odn. područja solipsizma. Tako je semantički solipsizam stajalište da su značenja riječi mentalni sadržaji dostupni isključivo svojim vlasnicima, protiv čega argumentira L. Wittgenstein (tzv. argument privatnoga jezika). U analitičku filozofiju izraz metodološki solipsizam uveli su Hilary Putnam i Jerry Fodor za stajalište da su nečija mentalna stanja u cijelosti određena drugim mentalnim stanjima toga subjekta, pa se mogu razumjeti neovisno o izvanjskom svijetu koji ta stanja predstavljaju.

Citiranje:

solipsizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 20.6.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/solipsizam>.