struka(e): arheologija | geologija
ilustracija
SPELEOLOGIJA, Lukina jama, prijelaz preko podzemnoga jezera

speleologija (lat. spelaeum < grč. σπήλαιον: špilja + -logija), znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem prirodnih šupljina u Zemljinoj kori, tj. istražuje postanak i razvoj speleoloških objekata (špilje, jame, ponori, sniježnice), snima njihove dimenzije, proučava kompaktnost i hidrogeološka svojstva stijena, registrira kretanje voda, utvrđuje fizikalne i kemijske procese, promatra organski svijet te utvrđuje tehniku istraživanja u speleološkim objektima. Ti se objekti nalaze u područjima u kojima postoje naslage karbonatnih stijena (vapnenci i dolomiti), sedre i gipsa te druge naslage podložne mehaničkoj i kemijskoj razgradnji djelovanjem površinskih i podzemnih voda. Podzemne šupljine različite veličine nalaze se i u eruptivnim stijenama, nastalima hlađenjem tokova lave.

Budući da tehnika ulaženja i spuštanja u teško pristupačne jame, ponore i špilje iziskuje veliku vještinu, speleologija se, u užem smislu, podudara sa športskom djelatnošću vrhunskoga planinarstva i alpinizma, ali se zbog svojih specifičnosti i razlikuje, ponajprije po tehnici kretanja u speleološkim objektima. Za razliku od alpinističkoga pristupa svladavanju stijena ili prepreka na planini, speleolozi su u svojem istraživanju, zbog vječne tame, primorani rabiti umjetnu rasvjetu. U tu su svrhu u početku rabili baklje i acetilenske (karbidne) svjetiljke, a danas se koriste baterijskim ili akumulatorskim električnim svjetiljkama. Radi veće sigurnosti i praktičnosti, najpogodnije je da se izvor svjetlosti nalazi na glavi, odn. na kacigi, kako bi ruke bile slobodne pri kretanju. Okretanjem glave u bilo kojem smjeru oči uvijek mogu obuhvatiti osvijetljeni dio prostora. Osim kacige s izvorom svjetlosti, u osobnu speleološku opremu ulazi npr. radno odijelo, penjačke cipele, rukavice, naprtnjača, priručni alat i apoteka, zatim karabineri, klinovi i dr. pribor, ronilačko odijelo, spasilačka oprema, oprema za bivakiranje s prostirkom, ležaljka ili vreća, hrana, pribor za kuhanje, jelo i higijenu itd. U kolektivnu opremu ubrajaju se alpinistička užad različite duljine i namjene, koloturnici, gumeni čamci, ronilačka oprema, šator, telekomunikacijska oprema, pribor za snimanja i mjerenja i dr.

U Hrvatskoj, u kojoj karbonatne naslage tvore više od polovice teritorija, u cjelovitom pojasu dinarskoga krša do sada je registrirano više od 8000 speleoloških objekata. Oni se spominju vrlo rano, npr. špilja u zaljevu Željina na Ugljanu u jednom crkvenom posjedovnom dokumentu iz 1096. U XVI. st. pisani dokumenti o našim speleološkim objektima mogu se naći u djelima književnika → P. Zoranića i filozofa → N. V. Gučetića te mnogih stranih putopisaca. U XIX. st. sve je više bilo napisa o našim špiljama, kojima se bavio i geolog i paleontolog → Gj. Pilar, uređivale su se prve špilje u turističke svrhe (špilja Samograd kraj Perušića 1889., Baračeve špilje kraj Rakovice 1892). U Zagrebu je 1910. bio osnovan Odbor za istraživanje špilja, u okviru kojega su → D. Gorjanović-Kramberger i → J. Poljak obavljali prva sustavna regionalna speleološka istraživanja. God. 1949. pri planinarskim društvima osnivale su se speleološke sekcije, god. 1953. počeo je izlaziti časopis Speleolog, koji izlazi i danas, 1954. osnovano je Speleološko društvo Hrvatske. Današnje Hrvatsko speleološko društvo član je Međunarodne speleološke unije od 1993. (→ špilje)

Brojne podzemne šupljine (špilje, jame) služile su ljudima u različite svrhe – trajno ili povremeno boravište, prostor za pokapanje pokojnika, obredni prostor, zavjetno mjesto itd. Sve to proučava arheologija, koja se zbog prirodnih okolnosti spomenutih prostora pritom služi i speleologijom; istražena su nalazišta poput jame Bezdanjače ili Horvatove špilje kod Vrhovina u Lici, Bubijeve jame kod Karlovca i dr.

Citiranje:

speleologija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.5.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/speleologija>.